U 2014. godini, Albanija, Kosovo i Srbija, uprkos otporu Zelenih, najavljene su od Njemačke kao sigurna mjesta za povratak izbjeglica. Shodno tome, oni koju su tražili azil u ovim mjestima nisu imali šansi da ga dobiju. Kao kompromis, zvanični Berlin je prihvatio rješenje koje bi omogućilo onima kojima je bio odbijen azil, dolazak u Njemačku, piše Zidojče cajtung. Ali u ovom slučaju ne kao izbjeglice, nego kao zaposleni na legalan način.
Tokom prethodne dvije godine, ovu mogućnost je koristilo oko 40 hiljada državljana ovih zemalja.
Kompromis od prije tri godine pokazao se kao dobro i praktično rješenje, kao mogućnost zaposlenja i kao preventiva talasa izbjeglica sa Balkana u Njemačku.
Za ovaj uspjeh odlučan je bio rad dvaju državnih službi GIZ (Društvo za međunarodnu saradnju) i BA (Savezna služba rada). Zajedničkim radom u njihovim kancelarijama, koje su ih nazvale “Centar za savetovanje migranata” na Kosovu, Albaniji i Srbiji daju savijete i orijentišu one koji hoće da idu legalno i da rade u Njemačkoj.
Tea Deker radi u BA i odgovorna je za međunarodnu saradnju. Ona kaže da je postignuto spriječavanje izbjeglica od onih zemalja od kojih je bilo više ekonomskih izbjeglica, prenosi albinfo.ch. Ona priča o “prekoj potrebi” i kada kaže ovo, ne misli samo na potrebu koju Balkanci imaju za poslom u Njemačkoj, nego i na potrebu njemačkih poslodavaca za radnicima. Upravo njihovo interesovanje je doprinijelo tome da aplikanti sa ovih mjesta nemaju potrebu za posebnim kvalifikacijama da bi došli u Njemačku.
Ako se prijavite u jednom od pomenutih biroa, BA u Njemačkoj nađe poslodavca koji je zainteresovan da zaposli nekoga i onda se dobije radna dozvola, sa mogućnostima nastavka iste. Deker kaže da je veća potreba za deficitarnim profesijama u Njemačkoj, kao što su usluge za stare i bolesne. Traže se takođe elektičari i drugi radnici.
Oko 40 hiljada osoba došlo je na ovaj način sa Kosova, Srbije i Albanije, a predviđa se njihovo povećanje. Ovo je i dokaz da je koordiniranje između GIZ i BA dobro funkcionisalo. Jedan od uspjeha ovih službi je da se ljudima sa ovih prostora da do znanja da ih avanture azila mogu skupo koštati i ne bi im donijele nikakve mogućnosti za uspjeh.
Od početka GIZ je investirao oko 500 hiljada eura godišnje za četiri kancelarije. GIZ takođe pomaže izbjeglicama da se nakon odbijanja Njemačke da ih primi, vrate u svoje zemlje i uspješno reintegrišu.
