„Gospodine, na stotine izbjeglica prelaze granicu. Iznenada, komandna linija se prekida. Svoju pažnju usmjeravaš na drugi raport, javljaju ti da su teroristi aktivni duž obale. Nemaš nikakve koordinate! Šta ćeš da radiš? Ti si jedan od komandanata NATO-a. Talas izbjeglica stvara humanitarnu krizu, a istovremeno u jednoj od susjednih država teroristi podižu tenzije, situacija je vrlo napeta, eksplozivna, prijeti da destabilizuje i ugrozi cijeli region. Tenzija je očita i ti si zabrinut šta da preduzmeš. Imaš sve komponente sukoba. Ti si zabrinut, moraš da odlučiš šta ćeš da radiš. Upravo sada.
U žaru borbe, prava informacija u pravim rukama može da odluči između života i smrti. Ali, to je veoma složen proces, što znači da ste u stanju da prikupite i obradite informacije sa više platformi, izvora, proslijedite ih komandantima na terenu, koji donose važne odluke štiteći svoje vojnike i civile.”
Po ovakvom scenariju, posljednjih deset dana maja na prostoru centralne Norveške, u okrugu Južni Trondelag, održana je dosad najveća i najopsežnija špijunsko-obavještajna vežba NATO-a.
Kako je javio norveški dnevni list „Aftenposten”, u združenoj špijunsko-obaveštajnoj vježbi prikupljanja informacija i podataka s nazivom „Objedinjena vizija 2014” učestvovalo je oko 2.000 obavještajaca i operativaca vojnih službi bezbednosti iz 18 zemalja članica Sjevernoatlantskog vojnog saveza. Na „špijunskim manevrima” u prikupljanju važnih informacija pomogli su i predstavnici Australije, dok su delegacije Finske i Švedske, koje (formalno) nisu članice najveće vojne alijanse, imale status posmatrača.
Dron „jastreb” leti 570 kilometara na čas na visinama od preko 15 kilometara. Naoružan je najmodernijom opremom za nadzor, špijuniranje i prikupljanje obavještajnih podataka, radarima, senzorima, a može da vidi i kroz oblake sa distance od 100 kilometara. U toku jednog dana „global hok” može da opazi, snimi i prikupi informacije sa sto kvadratnih kilometara. Jedan sat boravka špijunske letjelice „jastreb” u vazduhu košta zapadnu vojnu armadu blizu 14.000 evra. Neki djelovi za snimanje i prisluškivanje proizvode se u norveškom gradiću Kongsberg.
Cilj špijunsko-obavještajnih manevara u Norveškoj bio je da se ispitaju mogućnosti i sposobnosti bezbjednosnih struktura NATO-a u prikupljanju važnih vojnih informacija iz vazduha, mora i sa kopna i njihova upotreba u kriznim situacijama. Istovremeno, bio je ovo i prvi veliki test kako prikupiti i potom iskoristiti masu podataka sabranih špijuniranjem i nadziranjem iz svih raspoloživih pozicija – iz satelita, aviona, dronova, s brodova, pomoću radara i senzora na zemlji i – na kraju, podataka sakupljenih od običnih operativaca iz različitih zemalja.
„Bila je ovo najambicioznija obavještajna vježba u historiji NATO-a. Cilj vazdušnih manevara bio je da se provjeri sposobnost vojnog saveza da svi zajednički koriste informacije koje posjeduju pojedinačne članice NATO-a”, objasnio je potpukovnik američkih snaga Met Biver, uz opasku da se strategija špijunsko-obavještajnih manevara bazira na sposobnosti vojnih službi da podjele informacije iz mnogih zemalja pohranjenih u zajedničkoj informativnoj mreži.
Vojni komandanti NATO-a naknadno su priznali da su u vojnim operacijama u Avganistanu, a naročito Libiji, komandni i kontrolni vojni sistemi bili „izuzetno loši”, najjači vojni savez potrošio je neočekivanih sedam dugih mjeseci kako bi iz stroja izbacio snage pukovnika Gadafija. Otuda, kako tumače ovdašnji vojni analitičari, desetodnevni združeni manevri na tlu Norveške pokrenuti su sa ciljem da se uvježba zajednička upotreba prikupljenih obavještajnih podataka. Manevri su zato i otpočeli simuliranjem lokalnog incidenta sa izbjeglicama iz ratne zone, da bi se sukobi potom rasplamsali i prerasli u konflikt širih, međunarodnih razmjera.
„Desetodnevno tajno igranje rata sa špijunskim dronovima”, piše uticajni dnevnik „Aftenposten”, odigralo se u atmosferi najvećeg zahlađenja odnosa između Rusije i NATO-a od raspada SSSR-a. Vojni komentator dalje ocjenjuje da su „rat u Ukrajini i oštra i sveobuhvatna ratna propaganda iznenadili šefove NATO-a. Zato su rezultati sa majskih špijunsko-obavještajnih vježbi u Norveškoj veoma važni pred predstojeći septembarski samit vrha zapadne vojne alijanse, na kome će glavna tema biti sukobi budućnosti: informatički rat, terorizam, rat kompjuterima i nekonvencionalnim oružjem.
