Strane vlade i financijska tržišta dugo su pretpostavljali da će Škoti neovisnost od Velike Britanije smatrati preriskantnim potezom, ali je očigledna promjena trenda u razmišljanju škotskih birača uništila taj spokoj. Dva tabora, za i protiv neovisnosti, u mrtvoj su utrci i ishod referenduma više je nemoguće predvidjeti.
Eventualni gubitak Škotske oslabio bi Britaniju kao silu, potkopao joj samopouzdanje, učinio je još više introvertnom i povećao sumnje u njezinu budućnost u Evropi.
Ponovni pregovori za ulazak u EU
Mnogo se energije potrošilo u raspravama treba li neovisna Škotska postati dio Unije. Evropska komisija ovaj je tjedan još jednom ponovila stajalište da će Škotska morati ponovo pregovarati za ulazak.
Velik bi učinak mogao imati škotski izostanak iz rasprave o tome treba li ostatak zemlje ostati u EU-u, o čemu je premijer David Cameron najavio referendum 2017. godine. Škoti su, naime, mnogo više proeuropski orijentirani od Engleza. Bez Škotske, izgledi da Engleska, Wales i Sjeverna Irska napuste Uniju mnogo su veći. Iako čine samo desetak posto britanskog biračkog tijela, u slučaju tijesnog ishoda izostanak Škota mogao bi donijeti prevagu drugoj strani.
Američki predsjednik Barack Obama rekao je u junu da će Velika Britanija biti snažnija ostane li zajedno. Washington također jasno želi da London ostane u Uniji.
Politička nestabilnost
Škotska neovisnost mogla bi snažno utjecati na političke odnose u ostatku zemlje. Laburistička stranka je 41 od svojih 257 mandata u britanskom parlamentu osvojila u izbornim jedinicama u Škotskoj. Vladajući konzervativci samo jedan. “Bez Škotske, laburisti nemaju nikakvih šansi doći na vlast” u Londonu, napisao je nedavno bivši laburistički ministar Denis Macshane.
Premijer Cameron sigurno će se naći pod pritiskom izgubi li Škotsku. On sam tvrdi da neće podnijeti ostavku, ali to ne znači da neće izgubiti potporu u stranci koja se službeno zove Konzervativna i unionistička. A s obzirom na jačanje euroskeptičnog UKIP-a, koji konzervativcima nagriza stranačku bazu, za očekivati je da bi u tom slučaju Camerona naslijedio netko s čvršćim stavom prema EU-u. To bi, pak, dodatno smanjilo izglede da Britanija ostane u EU-u.
Čak i ako Škoti ostanu u Britaniji, nesumnjivo će biti pušten ‘duh iz ustavne boce’. Škotska će, ostane li pod Londonom, sigurno dobiti veće ovlasti. Neizbježno je da će onda i Wales zatražiti više autonomije za sebe. A to će ponovno otvoriti pitanje zašto je škotskim i velškim parlamentarcima dopušteno da glasuju o pitanjima koja se tiču samo Engleske, a engleski zastupnici ne mogu obrnuto. Potencijalni engleski nacionalizam mogao bi izazvati kompletnu ustavnu preobrazbu Velike Britanije.
Nesigurnost ulagača
Pred ulagačima je mnogo nepoznanica. Koliki će udio britanskog duga ostati Škotskoj? Hoće li zadržati funtu? Koliko će Škotska uprihoditi s bogatih nalazišta nafte u Sjevernom moru, a procjene o tome jako variraju? Hoće li promijeniti fiskalnu politiku? Hoće li u EU?
Funta je pala tri posto u odnosu na dolar u posljednjih tjedan dana, paralelno sa smanjivanjem razlike između pobornika i protivnika neovisnosti.
Škotska nacionalna stranka (SNP, na vlasti) želi zadržati funtu u slučaju izglasavanja neovisnosti, ali se tome protive sve veće političke stranke u Londonu, smatrajući da monetarna unija nosi više štete nego koristi.
Ono što je sigurno jest to da Britanija bez Škotske više neće biti šesta ekonomija svijeta. Mogla bi se tu postaviti i pitanja o dugoročnom učinku, odnosno hoće li Britanija zadržati mjesto u Vijeću sigurnosti i u skupini G7 u vrijeme kada se moć okreće prema novim svjetskim ekonomijama ubrzanog rasta.
Britanska ekonomija je najveća europska destinacija izravnih stranih ulaganja. Bez Škotske njih će sigurno biti manje, a ostatak Ujedinjenog Kraljevstva mogao bi se zato suočiti s većim deficitom, što budi nelagodu među investitorima.
Britansko ministarstvo financija objavilo je da će poštivati sva postojeća dugovanja, neovisno o rezultatu referenduma, kako bi smanjilo mogućnost za žestoku reakciju na burzama.
Bonitetna agencija Fitch najavila je kako će Britaniji bez Škotske trebati više vremena da vrati savršeni AAA kreditni rejting koji je izgubila u proljeće prošle godine.
Micanje nuklearnog oružja iz Škotske
Britanija ima četiri podmornice s nuklearnim balističkim projektilima Trident u mornaričkoj bazi Faslane u Škotskoj. SNP želi da se nuklearno oružje makne iz neovisne Škotske što je prije moguće.
Protivnici takvog poteza kažu da bi premještaj nuklearne baze i skladišta naoružanja koštao milijarde funti, zatvorio tisuće radnih mjesta i izazvao srdžbu u međunarodnoj zajednici. U vrijeme napetosti s Rusijom saveznici iz NATO-a sigurno bi time bili zabrinuti.
Budućnost nuklearnih podmornica mnogi smatraju glavnim škotskim ‘žetonom’ u 18 mjeseci pregovora o razdruživanju s Londonom koji će uslijediti izglasa li se na referendumu neovisnost.
Ohrabrenje ostalima u Evropi
U Evropi se netremice promatra što se događa u Škotskoj, ali nigdje kao u Španjolskoj.
Vlada u Madridu ne dopušta katalonski referendum smatrajući ga neustavnim. Katalonci najavljuju da će zato raspisati neobvezujući referendum, a škotska neovisnost bi ih sigurno ohrabrila u cijelom procesu. Mogla bi dati zamaha i Baskima. A potencijalno i flamanskim separatistima u Belgiji. To je jedan od razloga zbog kojih je Bruxelles poručio Škotima da će im biti teško ući u EU. Novopridošle moraju potvrditi sve postojeće članice.
Škotska neovisnost mogla bi destabilizirati i Sjevernu Irsku. Iako je mirovnim sporazumom iz 1998. završeno sektaško nasilje, Sjeverna Irska i dalje je duboko podijeljena između protestanata, koji žele ostati u uniji s Londonom, i katolika koji su skloni ujedinjenju s Dublinom. Sjevernoirski unionisti imaju posebno bliske veze sa Škotskom i njihova bi ih neovisnost mogla uzdrmati, a katolike ohrabriti da svoje zahtjeve iznose intenzivnije.
