Nova komisija ponovila je da prethodna komisija nije obilježila, već utvrdila novu graničnu liniju. Predsjednik komisije Shpejtim Buliqi je na sjednici Odbora za spoljne poslove, dijasporu i strateške investicije istakao da je zbog manjka vremena riječ o preliminarnom, a ne konačnom izvještaju, dodajući da je kao krajnji rok vlada odredila kraj ove godine.
Prethodna komisija za označavanje i održavanje državne granice je prekoračila svoja ovlašćenja, jer u njenoj nadležnosti nije bilo utvrđivanje nove granične linije, već samo demarkacija, izjavio je na sjednici Odbora za spoljne poslove Shpejtim Buliqi, predstavljajući izvještaj rada prethodne komisije.
“Komisija je prekoračila svoje nadležnosti, prema zakonu 40 o obilježavanju državne granice, ulazeći u proces delimitacije, odnosno određivanja nove granice između Crne Gore i Kosova, bez novog međunarodnog dogovora. U normalnim institucijama bila bi dovoljna samo ova tačka da se ne ide dalje, to je posao van nadležnosti i ingerencije i tu bi trebalo da se stane. Zbog čega je proces nastavljen, upitao je Buliqi.
“U Sporazumu o razgraničenju sa Crnom Gorom se navodi da će se državna granica odrediti i obilježiti graničnim oznakama u periodu od 2 godine od stupanja na snagu ovog dogovora”, izjavio je Buliqi i podvukao da to jasno govori da prethodna komisija nije radila na razgraničenju, već na određivanju granične linije.
Član ove komisije i profesor međunarodnog prava u penziji Zejnulah Gruda navodi da je u trenutku kada su zajedničke komisije Kosova i Crne Gore započele rad bilo jasno su imale različite nadležnosti.
“Imate navedene nazive komisija, čitam prvo na crnogorskom: Državna komisija za obilježavanje i održavanje državne granice – ovde se navodi ime naše komisije. Na crnogorskom njihova komisija se zove: Komisija za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice. Znači, dolaze sa novom misijom, da naprave, a ne da obeleže granicu”, rekao je Gruda.
Profesor Gruda je istakao da je nestručnost prethodne komisije uticala na korišćenje katastarskih knjiga kao jedinog kriterijuma za razgraničenje, što inače nije praksa u međunarodnom pravu, kada je u pitanju demarkacija. Članovi nove komisije su kao argument protiv aktuelnog sporazuma naveli da je Kosovo 67 godina efektivno upravljalo spornom teritorijom i ulagalo u infrastrukturu do 12. januara 2009. godine kada su crnogorske vlasti od njega zatražile prekid održavanja putne infrastrukture.
S druge strane, poslanica Samoopredjeljenja Aida Derguti istakla je da je neozbiljno da se od članova odbora zahtjeva izjašnjavanje, jer je u pitanju preliminarni izvještaj.
“Ne usuđujemo se da donosimo odluke kao parlament, bez konačnog izvještaja, što znači maksimalnu preciznost predloženih argumenata”, rekla je Derguti.
Odbor za spoljne poslove je odložio odluku o Sporazumu o razgraničenju za 15. januar, kada će biti odlučeno da li će se on naći i pred poslanicima.
Poslanici opozicije iz prethodnog saziva tvrdili su da je Sporazumom o obilježavanju granične linije sa Crnom Gorom od 2015. godine Kosovo izgubilo više od 8 hiljada hektara teritorije. Dio tadašnje opozicije bio je i aktuelni premijer Ramush Haradinaj, koji se i sada protivi verziji trenutnog Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom. Ratifikacija Sporazuma o razgraničenju, jedan je od glavih uslova za dobijanje vizne liberalizacije.
