Ministri financija evrozone dogovorili su, u Kopenhagenu, povećanje kriznih fondova za zaštitu prezaduženih zemalja monetarnog bloka. Fondovi za obranu ekonomija i zajedničke valute 17 zemalja biće teški 800 milijardi eura, a dogovor predstavlja olakšanje za Evrozonu koja od početka godine bilježi pad gospodarskih aktivnosti.
Povećanje fondova predstavlja jasnu poruku financijskim tržištima da je ekonimski blok u stanju zauzdati dvogodišnju dužničku krizu, poručuju europski ministri.
“Stvarna kreditna mogućnost Europskog stabilizacijskog mehanizma i Evropskog stabilizacijskog fonda jest 500 milijardi eura, jer je oko 300 već obećano za pomoć Irskoj, Portugalu i Grčkoj”, navodi ministrica financija Austrije Marija Fekter.
Još uvijek nema suglasnosti oko prijedloga da se stabilizacijski fond poveća na oko 1000 milijardi eura, za što se zalaže Njemačka.
Evrozona će imati gospodarski rast od svega 0,2 posto, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zato su joj potrebni restriktivniji proračunski planovi i jak financijski obrambeni zid, za zaštitu zaduženih gospodarstvo, kao što su Italija i Španija.
Glavni ekonomist OECD-a Pjer Karlo Padoan kaže da je zona eura je i dalje slaba, pošto državni dugovi i nezaposlenost rastu, banke su slabe a fiskalni ciljevi daleko od ostvarenih.
Špancima predstoji najveće stezanje kaiša u povijesti, pošto je vlada u Madridu predstavila novi proračun kojim su planirane uštede od 27 milijardi eura.
“Javna štednja podrazumijeva zamrzavanje plaća i mirovina u javnom sektoru i socijalnih davanja, smanjenje administracije, veće poreze za velike kompanije”, navodi zamenca premijera Španjolske Soraja Saenz de Santamarija.
U Poljskoj, hiljade radnika okupilo se pred zgradom parlamenta da podrže prijedlog sindikata da se o reformi mirovinskog sistemna odlučuje na referendumu. Zastupnici raspravljaju i glasuju o incijativi “Solidarnosti” da raspišu referendum o vladinom prijedlogu, o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene.
