Briselski portal “Politiko” objavio je listu 28 ličnosti koje će, prema njihovoj analizi, utjecati na oblikovanje Europe 2018. godine ocjenjujući da će lideri Europske unije veći dio narednih 12 mjeseci provesti baveći se njenom budućnošću.
Na prvom mjestu je Christian Lindner, lider njemačkih liberala koji, kako se objašnjava, zauzima ključnu poziciju u politici Njemačke našavši se na čelu konzervativnog euro-opreznog segmenta biračkog tijela.
“Izvlačeći prekidač” u koalicionim pregovorima u novembru, Lindner je gurnuo Njemačku u političku krizu i postavio sebe u središte debate koja je uslijedila, navodi portal.
U godini u kojoj će francusko-njemački motor vjerovatno voditi diskusiju o smjeru Europe, to ga, kako se dodaje, stavlja u poziciju da djeluje kao kočničar.
Na listi se nalazi 18 muškaraca i 10 žena iz 28 različitih zemalja – političara, biznismena, umjetnika, pisaca od kojih se može očekivati da budu u središtu djelovanja narednih meseci.
Politiko objašnjava da je kao i prethodnih godina prikupljao sugestije, a zatim u nekoliko rundi debate rangirao ličnosti s ciljem da se pronađu oni koji zaista – a ponekad i neočekivano – oblikuju svoje zemlje ili EU.
Jednostavno zauzimanje moćne funkcije, poput predsjedničke, nije dovoljno da automatski kvalificira tu ličnost za listu 28 najutjecajnijih.
Lindnerova prva pozicija slijedi nakon dve godine u kojima je lidersko mjesto na listi Politika bila definirana rastućim talasom populizma (mađarski premijer Viktor Orban 2016.) i reakcijom na to (gradonačelnik Londona Sadik Kan 2017.)
Ta promjena odražava osjećanje u Europi koje, iako populizam možda nije odstupio, već se vjerovatno zaglavio – bar za sada – ostavlja liderima kontinenta slobodu da se bave osnovnim uzrocima tog fenomena.
Politika se vraća u Europu zbog čega je od prvih deset ličnosti na listi osam onih koji praktikuju “rat drugim sredstvima”, navodi Politiko izvinjavajući se istovremeno pruskom generalu Karlu fon Klauzevicu.
Posle Lindnera slijde: britanski ministar ekologije Michael Gouv, za koga se kaže da je “mozak koji stoji iza Bregzita (br.2), francuska ministrica rada i “gvozdena pesnica Emanuela Macrona” Muriel Penicaud (br.3).
Tu su i holandski premijer Mark Rute (br.4), predsjednica donjeg doma parlamenta Italije i borac protiv onlajn zloupotreba Laura Boldrini (br.5), potpredsjednik Europske komisije i bivši finski premijer Jyrki Katainen (br.7), izvjestilac Europskog parlamenta za Bregzit Gi Verhofstat (br.10), navodi Politiko.
