Ciljevi strategije rasta Jugoistočna Evropa 2020 su da se na ekonomskom planu udruže sve zemlje u regiji, kako bi se povećao bruto društveni proizvod, porasla vrijednost trgovine i smanjio trgovinski deficit.
Na sastanku je istaknuto da će se do 2020. godine raditi na povećanju regionalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) sa 38 na 46 posto prosjeka Evropske unije, javlja agencija Fena.
U ovom periodu radiće se na porastu ukupne vrijednosti regionalne trgovine od 130 posto, zatim smanjenju trgovinskog deficita sa 14,1 na 11,6 posto regionalnog BDP-a. Ove ciljeve u novembru 2012. godine usvojili su ministri ekonomije iz zemalja jugoistočne Evrope, pa se izrada strategije rasta očekuje do kraja ove godine, rečeno je na sastanku.
Tržišta premala da bi uspjela
“Zemlje bivše Jugoslavije su veoma mala tržišta i kao takva ne mogu opstati. Sve zemlje regije moraće raditi na ovom projektu i stvoriće se tržište gdje će uslovi za sve biti jednaki. Od postojećih malih tržišta sa dva-tri-četiri miliona ljudi, moramo stvoriti tržište od 20 miliona ljudi.
Drugo što moramo da uradimo je, recimo robe koja ide iz BiH prema Srbiji, u Albaniju ili Evropsku uniju, da se plasiraju pod jednakim uslovima. BiH kao i sve druge zemlje u regionu moraju pronaći nove lance vrijednosti da strani investitor može da vidi da ono što se proizvede u regionu može se izvesti u EU, Rusiju, Tursku ili bilo koju drugu zemlju u svijetu”, izjavila je Renata Vitez, voditeljica Sekretarijata CEFTA-e u Briselu.
Međusobna trgovina nije dovoljna
Za sada zemlje regiona uspješno trguju jedne sa drugima, ali to nije dovoljno i nije kokurentno. Trebaju se stvarati uslovi da se privuku strani investitori, ali uslov je da sve zemlje moraju biti konkurentne sa svojim proizvodima. Strani investitori su veoma kruti i oni samo gledaju imate li tržište za početak biznisa ili nemate. Ako nemate tržište, zajedno sa susjedima se može povećati to tržište i dobijete pažnju stranih investitora, dodala je Vitez.
Očekivane koristi od strategije rasta Jugoistočna Evropa 2020 odnosi se na rast stope trgovine i izvoza, odnosno veći nivo direktnih stranih investicija. To donosi povećanje broja novih firmi, što rezultuje i većom stopom zaposlenosti i većim platama.
Rezultat provođenja strategije bio bi i povećanje broja visoko kvalifikovane radne snage, a uz to će morati biti efikasnija javna uprava, sve vlade moraće uložiti više truda da pomognu privrednicima, a s tim će se ojačati i vladavina prava.
