Hrvatska zastupnica Biljana Borzan istakla je da je istraživanje Europske komisije o dvojnoj kvaliteti proizvoda pokazalo da je problem prisutan na razini cijele Europske unije, a ne samo na istoku EU-a i poručila da su istočne države članice u odnosu na zapadne bile glasnije u namjeri da se zaustavi nepoštena trgovačka praksa.
“Ovo nije bila bitka za istok, već za potrošače u cijeloj Europskoj uniji, a istraživanje Komisije pokazalo je da gotovo trećina analiziranih proizvoda ima razlike u kvaliteti na razini cijele EU”, objasnila je za Hinu ponovno izabrana hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Istraživanje Europske komisije provedeno u 19 zemalja pokazalo je da 31 posto proizvoda ima različit sastav, a identično ili vrlo slično pakiranje, ali nije uočen konzistentan uzorak. Borzan kaže da je to samo još jedna potvrda da iz dvojne kvalitete proizvoda nisu izuzete zapadne članice EU-a.
Potpredsjednica S&D-a objašnjava da se stvorila podjela na zapad i istok EU-a jer su “istočne zemlje prepoznale taj problem” i dodala da su zbog toga bile glasnije u namjeri da se zabrani dvojna kvaliteta proizvoda.
“Proizvodi slabije kvalitete ne prodaju se samo u Hrvatskoj ili Slovačkoj već i u Francuskoj i Njemačkoj”, poručila je Borzan i podsjetila na ranija istraživanja koja su pokazala da su se, primjerice, u Italiji prodavale Wudy hrenovke lošije kvalitete, kao i u Hrvatskoj, Haribo bomboni bili su bolje kvalitete u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, dok je Nutella bila najbolje kvalitete u Njemačkoj.
Ipak, istraživanje Europske komisije pokazalo je da nema razlike u kvaliteti Nutelle koju proizvodi Ferrero i da je sastav identičan u svim zemljama u kojem je provedeno. No, Borzan podsjeća da je razlog tomu što su iz Nutelle sami priznali propuste i najavili prije istraživanja EK-a da će “promijeniti poslovnu praksu”.
U aprilu je Europski parlament potvrdio da će se Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi nadopuniti zakonom o zabrani dvostruke kvalitete proizvoda, a proizvođače će se za kršenje zakona sankcionirati s do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa. Države članice imat će na raspolaganju godinu dana od dana stupanja na snagu ove direktive da ju prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo. Dogovorena je i sigurnosna odredba kojom bi se revizija učinka Direktive trebala provesti u 2022. godini te utvrditi funkcionira li u praksi.
