Ljevičarski Vetevendosje, odnosno Pokret Samoopredjeljenje, pobijedio je na vanrednim izborima održanim u nedjelju na Kosovu sa 25 posto osvojenih glasova.
To su četvrti izbori u najmlađoj evropskoj državi od proglašenja nezavisnosti od Srbije 2008. godine.
Iako Kosovo ima samo 1,7 miliona stanovnika, blizu milion kosovskih Albanaca u dijaspori predstavlja veliki dio od gotovo dva miliona registriranih birača u ovoj zemlji.
Kosovski Albanci su čvrste pristaše ljevičarsko-nacionalističke stranke.
Premijerski kandidat Vetevendosjea, 44-godišnji Albin Kurti, osnovao je stranku prvo kao politički pokret 2005, koji je 2010. prešao na izbornu politiku.
Najglasniji protivnik Demokratske partije Kosova (PDK), koja je formiranjem različitih koalicija vladala Kosovom od 2007, pobjeda Vetevendosjea se smatra značajnim razvojem koji simbolizira odmak od prošlosti.
Na nedjeljnim izborima je vladajući PDK osvojio 21 posto glasova dok je Demokratski savez Kosova (LDK), stranka desnog centra, osvojio 24 posto glasova.
Kurti, koji planira formirati vladu zajedno sa konzervativnom strankom LDK kako bi vladajući PDK gurnuo u opoziciju, obećao je ekonomske reforme i poboljšanje reda i zakona u mladoj demokratiji Zapadnog Balkana.
‘Novi val’
“Ovo je novi val koji će ojačati našu republiku i potaknuti razvoj i donijeti jednakost za sve vas”, rekao je Kurti oduševljenim pristalicama u ponoć na glavnom trgu u Prištini.
“Otvaramo novo poglavlje i u našoj vladi neće biti lopova. Svi lopovi će biti uhvaćeni, procesuirani i osuđeni gdje god da se nalaze”.
Aidan Hehir, istraživač međunarodnih odnosa na Univerzitetu Westminster i autor knjiga o Kosovu, nazvao je pobjedu Vetevendosjea “dramatičnom i dobrodošlom promjenom”.
“Glasači su pokazali da su gladni novog smjera i s obzirom kako su Kosovom loše upravljale uzastopne vlade, to je razumljivo”, rekao je Hehir.
“Kosovo je proteklih godina stagniralo politički i ekonomski i njegov međunarodni status je sve slabiji”.
Ekonomija Kosova je u problemima sa nezaposlenošću većom od 30 posto. Nezaposlenost mladih je još gora, odnosno 50 posto.
Za nezaposlenost se optužuje “endemska korupcija” koja je obilježila prethodnu vladu, a u izvještaju Komisije Evropske unije se navodi da je “kronizam” natjerao 170.000 ljudi da migriraju u Zapadnu Evropu u proteklih pet godina.
Visoka korupcija
Prema listi korupcije Transparency Internationala za 2018. godinu, Kosovo se nalazi na 93. mjestu od 180 zemalja.
Kurtijev budući posao, kako je obećao tokom izborne kampanje, centrirat će se na popravljanje socijalne pravde i ekonomije te na suzbijanje korupcije.
“Korupcija je višegodišnji problem na Kosovu, što utječe na zemlju u svim aspektima. Progres i promjena su nemogući ako se nje ne riješe”, rekao je Hehir.
Donika Emini, koja vodi prištinsku nevladinu organizaciju Civikos, grupu koja se zalaže za saradnju između građanskog društva i vlade, kaže da je Kurti postavio visoka očekivanja tokom kampanje.
“Biće veoma teško da [Vetevendosje] brzo ispuni očekivanja”, rekla je ona, očekujući da se stranka “suoči sa velikim otporom u borbi protiv korupcije”.
“Ova kompleksnost je dodatno produbljena činjenicom da će PDK biti u opoziciji i da možda neće biti voljan da sarađuje u ovom procesu”, dodala je ona.
Ali korupcija i ekonomija nisu jedini izazovi nove vlade.
Osim domaćih pitanja, novo vodstvo se mora nositi i sa pitanjima ponovnog pokretanja dijaloga sa svojim neprijateljskim sjevernim susjedom, Srbijom.
Srbija odbija da prihvati nezavisnost Kosova i opstruira njegovo međunarodno priznanje.
Odnosi sa Srbijom
Ipak, više od 100 zemalja je priznalo Kosovo, uključujući Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku.
Rusija i Kina su bliski saveznici Srbije i blokirali su članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima.
I Kosovo i Srbija žele da pristupe Evropskoj uniji, ali odnosi između susjeda ostaju napeti dok Srbija nastavlja da smatra Kosovo svojom teritorijom.
“Sa novim imenovanjima iz Sjedinjenih Američkih Država – koji su tradicionalno veoma bliski [predsjedniku Kosova Hashimu] Thaciju, te neizvjesnosti na nivou EU-a, biće veliki izazov za Kurtija da pronađe svoj put u ovom procesu”, rekla je Emini.
Kurti je ranije kritizirao vladu zbog njenog pristupa Srbiji u dijalozima kojim je posredovao EU, a koji su započeti 2011.
Niz sporazuma je potpisan u Briselu između Kosova i Srbije tokom tih mirovnih pregovora – od energetike do međusobnog priznanja visokoškolskih diploma i dozvole slobodnog kretanja.
Trajna kampanja
Za Hehira, nova vlada mora biti čvrsta u odnosima sa Srbijom kako bi držala pod kontrolom agresivnu kampanju Beograda protiv suvereniteta Kosova.
“Evropska unija jasno želi da joj Srbija pristupi i čini se da je spremna previdjeti trajno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Kosova”, rekao je on.
“To je trajna kampanja [Srbije] da uvjeri druge države da povuku priznanje Kosova”.
Snage Srbije su ubile više od 10.000 ljudi tokom Rata na Kosovu, što je dovelo do intervencije NATO-a u martu 1999, koja je protjerala srbijanske snage iz regije u junu.
Srbija se nikada nije izvinila za ratne zločine počinjene tokom vladavine Slobodana Miloševića.
Gotovo pet godina kasnije, 2005, Kurti je osnovao Vetevendosje koji je tražio samoopredjeljenje za Kosovo i obrušio se na međunarodno prisustvo, prije svega administraciju UN-a, UNMIK.
Njegova kritika je uglavnom bila usredotočena na misiju UN-a za privatizaciju državnih preduzeća, za šta je Kurti obećao da će istražiti kada formira svoju vladu.
Kurtijev pokret se protivio misiji UN-a do 2008, kada se Kosovo proglasilo suverenom državom.
Tokom dvije godine između 2008. i 2010, Kurti je odbijao državnost Kosova, koju je smatrao kompromisom s ciljem stvaranja multietničke države, gdje 90 posto kosovskih Albanaca živi u zemlji.
Njegov pokret Vetevendosje nastavlja da poziva na ujedinjene sa Albanijom.
Čak i u nedjelju navečer u Prištini, crveno-crne albanske zastave s orlom su dominirale proslavom Kurtijevih pristalica.
