Osobe koje rekreativno igraju nogomet imaju niži kolesterol, krvni tlak, otkucaje srca u mirovanju i manje masnog tkiva od neaktivnih ljudi, pokazalo je novo britansko istraživanje.
U usporedbi s nekim drugim vrstama vježbanja uključujući trčanje i zumbu, nogomet je podjednako koristan za zdravlje ali ima dodatnu društvenu, motivacijsku i natjecateljsku komponentu, zaključili su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu British Journal of Sports Medicine.
“Nogomet je učinkovita preventivna mjera širokog raspona i lijek za bolesti koje su posljedice životnog stila za njegove sudionike neovisno o godinama, spolu, razini fizičke spremnosti i nogometnog umijeća”, kaže voditelj istraživanja Peter Krustrup, profesor sporta i zdravstvenih znanosti s danskog sveučilišta u Odensi.
“Sveukupno, ovo sveobuhvatno istraživanje pokazuje da je nogomet lijek, da je za gotovo sve i da je za čitav život”, kaže Krustrup.
Vježbanje je već dugo jedno od glavnih elemenata nemedikamentoznog pristupa nizu bolesti koje su posljedica stila života poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i slabljenja kostiju.
Mnoštvo ranijih istraživanja također povezuje intenzivno vježbanje s poboljšanim stanjem kardiovaskularnog sustava, a vježbe jačanja sa snaženjem kostiju i mišića.
Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su ispitali podatke iz 31 ranijeg objavljenog istraživanja o utjecaju nogometa na krvni tlak, broj otkucaja srca, sastav masnog tkiva, metaboličko zdravlje i sposobnost skakanja. U svim istraživanjima znanstvenici su tragali za razmjerima učinka nogometa na te različite aspekte zdravlja i uspoređivali ih s onima koji ne vježbaju ili se bave drugim vrstama tjelovježbe.
Nogomet je imao bolji utjecaj na krvni tlak od neaktivnosti. Kad su znanstvenici uspoređivali vrijednost sistoličkog (gornjeg) tlaka utvrdili u da je kod rekreativnih nogometaša prosječno 4,2 milimetara žive niži.
Dijastolički, (‘donji’) tlak kod nogometaša bio je prosječno 3,89 milimetara žive niži. Korist od nogometa bila je čak i veća kod onih koji su patili od blago povišenog tlaka. Kod njih je nogomet rezultirao prosječno 10 milimetara žive nižim sistoličkim tlakom i dijastoličkim prosječno nižim 7 milimetara žive. Nogometni rekreativci s blagom hipertenzijom (tlakom većim od 130/80 milimetara žive po Američkom društvu za bolesti srca) imali su prosječno 11 mm niži sistolički tlak i 7 mm žive niži dijastolički tlak u usporedbi s neaktivnim osobama. Puls u mirovanju kod rekreativnih nogometaša je oko šest otkucaja manji nego kod neaktivnih pojedinaca.
Malobrojna istraživanja koja su uspoređivala nogometaše i druge rekreativce pokazala su da je u pogledu krvnog tlaka, masnog tkiva, otkucaja srca i LDL (tzv. lošeg) kolesterola i sposobnosti skakanja, nogomet imao solidne rezultate.
