Poslanici Saveza 90 i Zelenih posebno se osvrću na 9. januar, kada je u Banjoj Luci održana parada povodom Dana RS-a.
Kakve posljedice bi otcjepljenje Republike Srpske moglo imati na sigurnost u Evropi, jedno je od 25 pitanja koje su poslanici Saveza 90 i Zelenih postavili njemačkoj vladi u upitniku pod nazivom “Srpski nacionalizam u BiH”, javlja Deutsche Welle.
Poslanici stranke Zelenih Marieluise Beck, Annalena Baerbock, Dr. Franziska Brantner, Agnieszka Brugger, Uwe Kekeritz, Tom Koenigs, Dr. Tobias Lindner, Omid Nouripour, Cem Ozdemir, Claudia Roth (Augsburg), Manuel Sarrazin, Dr. Frithjof Schmidt, Jürgen Trittin, Doris Wagner i Klub poslanika Savez 90 – Zeleni su postavili upit vladajućima o “srpskom nacionalizmu u Bosni i Hercegovini”.
U uvodnom dijelu se poslanici Zelenih osvrću na 9. januar 2017. godine, kada je predsjednik bh. entitat Republika Srpska Milorad Dodik održao paradu povodom Dana RS-a, čije je obilježavanje prethodno Ustavni sud proglasio neustavnim.
‘Razaranje multietničke BiH’
“Dvadeset pet godina ranije, 9. januara 1992. godine srpski nacionalisti su proglasili Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj korak koji je vodio u eskalaciju gleda se kao na pripremu za rat u BiH. Cilj nacionalističkog vodstva bosanskih Srba bilo je razaranje multietničke BiH i nasilno stvaranje velikosrpske države. Vrhunac etničkog masakra bio je genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, koja se sada nalazi na području današnje RS.
Na paradi 9. januara učestvovao je pored Milorada Dodika, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, čija je stranka opoziciona u entitetskom parlamentu RS-a. Tamo je otputovao i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i još neki ministri iz Vlade Srbije. Učestvovali su i Edouard Ferrand i Dominique Bilde, poslanici Evropskog parlamenta iz francuske Nacionalne fronte”, navodi se u dokumentu poslanika Saveza 90 i Zelenih.
Dodaje se da su na paradi sa puškama marširali pripadnici policije, ratni veterani, vatrogasci i bajkeri.
”Posebno je sporno učešće vojnika Trećeg puka Oružanih snaga BiH. Brigade bh. Oružanih snaga su organizovane etnički homogeno. Njihovo učešće na paradi tražio je Mladen Ivanić, ali je ministrica odbrane Marina Pendeš to odbila. Vojnici nisu učestvovali u paradi, ali su bili postrojeni i podnijelu su Ivaniću raport. Ministarstvo odbrane BiH istražuje ovaj incident”, ističe se u dokumentu poslanika Saveza 90 i Zelenih.
Pitanja upućena njemačkoj vladi:
1. Kakve zaključke izvlačite iz činjenice da je predsjednik RS insistirao na paradi i obilježavanju tzv. Dana RS kao praznika, iako je to Ustavni sud BiH odbacio kao neustavno (Standard, 9. 1. 2017 i Tages Anzeiger, 10. 1. 2017.) i u kojoj mjeri – prema mišljenju njemačke vlade – takvo ponašanje jednog predstavnika bosanskohercegovačkih državnih struktura predstavlja povredu Ustava i važećeg Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg nadgleda međunarodna zajednica?
2. Kakav stav je s tim u vezi zauzeo član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić (Deustchlandradio Kultur, 10. 12. 2016.)?
3. Kako njemačka vlada procjenjuje to što je entiteski predsjednik Dodik kao reakciju na presudu Ustavnog suda koji je praznik proglasio neustavnim održao referendum o proslavi 9. januara kao Dana RS, iako je održavanje referenduma odlukom Ustavnog suda ocijenjeno neustavnim (Tageszeitung, 10. 1. 2017.) i šta je njemačka vlada bilateralno ili u okviru međunarodne zajednice poduzela da spriječi održavanje nezakonitog referenduma?
4. Kakav stav po tom pitanju, a prema saznanjima njemačke vlade imaju druge države u okviru PIC-a – posebno Velika Britanija, Francuska, SAD, Italija i Rusija i kako su se one do sada ponašale (molimo odgovore za svaku zemlju ponaosob)?
5. U kojoj mjeri je u Vijeću za implementaciju mira (PIC) s tim u vezi razmatrano posezanje za tzv. bonskim ovlastima kako bi se u datom slučaju spriječilo kršenje Mirovnog sporazuma i kakav je bio stav njemačke vlade po tom pitanju?
6. Koje zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je ambasador Rusije u BiH Peter Iwanzow otvoreno podržao protuustavni referendum o zadržavanju 9. januara kao Dana RS (Standard, 14. 1. 2017.)?
7. Vidi li njemačka vlada – posebno u ponašanju entitetskog predsjednika Milorada Dodika – štetu za zajedničke institucije države BiH a posebno za Ustavni sud BiH i kako ona ocjenjuje sposobnost bh. pravosuđa da pozove na odgovornost one, koji se oglušuju o presude Ustavnog suda BiH (Tagesanzeiger, 10. 1. 2017.)?
8. Šta njemačka vlada konkretno poduzima, kako bi ojačala bh. pravosuđe (na nivou zajedničke države) i kako bi mu pomogla da se njegove odluke sprovode?
9. Kakve posljedice za BiH bi, po mišljenju njemačke vlade, moglo imati daljnje slabljenje institucija BiH?
10. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je povodom 9. januara Dana RS koji je proglašen neustavnim održana vojna parada u Banjoj Luci uz učešće naoružanih snaga?
11. Kakve zaključke u pogledu stava Srbije, kada je u pitanju državni suverenitet i integritet BiH, izvlači njemačka vlada s obzirom na to da su na paradi kao službeni gosti učestvovali predsjednik Srbije i neki ministri iz vlade Srbije kao i da su se neki od njih i zvanično obratili javnosti?
12. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada povodom stava Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH u pogledu državne ustavnosti zemlje koju on predstavlja, s obzirom na njegovo učešće na paradi?
13. Kakve zaključke njemačka vlada izvlači iz prisustva vojnika Treće pješadijske brigade Oružanih snaga BiH, koji su po komandi Mladena Ivanića, došli na paradu u Banjaluku.
14. Dijeli li njemačka vlada mišljenje da nezakonitom proslavom Dana RS, koja je uslijedila uprkos zabrane koju je izreklo bh. pravosuđa i međunarodna zajednica a koje je povezano sa uspješnim posezanjem za (srpskim) dijelovima zajedničkih Oružanih snaga od strane srpskih vođa u BiH, predstavlja jedan kvalitetno novi stepen teške državne krize u BiH, kojom se ugrožava sigurnost Zapadnog Balkana (I. Prohić, Schreckgespenst der Sezession, 13. 1. 2017., Heinrich Böhl Stiftung)?
15. Vidi li njemačka vlada u činjenici da su dijelovi zajedničkih Oružanih snaga BiH i dalje uglavnom etnički homogeni – opasnost da bi se oni mogli instrumentalizirati u pravcu eskalacije etničkih napetosti uz upotrebu sile? (Kurt Bassuener, The Armed Forces of Bosnia and Herzegowina: Unfulfilled Promice, AI-DPC BiH Risk Analyses, oktobar 2015.)
16. Jesu li po mišljenju njemačke vlade izjave Milorada Dodika tokom govora na paradi da “sanja o ideji priključenja majci Srbiji” a potom i da je “divna ideja odvojiti RS i napraviti zajednicu sa Srbijom” kao i da toj novoj državi moraju pripadati i dijelovi Kosova, u skladu sa mirovnim sporazumom iz Daytona, teritorijalnim integritetom i stvaranjem mira i sigurnosti u regionu? (Standard, 9. 1. 2017; Tages Anzeiger 10. 1. 2017.)
17. Da li se po mišljenju njemačke vlade na izjave Milorada Dodika nakon parade da se želi u dogledno vrijeme posvetiti izlasku iz sporazuma o zajedničkim Oružanim snagama BiH, odnosno ispitati proceduru o ponovnom uvođenju sopstvenih Oružanih snaga Republike Srpske mora gledati kao na prijetnju, po kojoj se formulirani politički cilj otcjepljenja u slučaju nužne potrebe treba sprovesti vojnim sredstvima i da li je to u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, teritorijalnim integritetom i mirom i sigurnošću u regionu? (I. Prohić, Schreckgespenst der Sezession 13. 1. 2017.)
18. Na koji način je njemačka vlada svoj stav povodom proslave 9. januara u Banjoj Luci iznijela: a) entitetskom predsjedniku Dodiku, b) članu Predsjedništva BiH Ivaniću, c) Vladi Srbije?
19. U kojoj mjeri njemačka vlada vidi realnu opasnost od otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine?
20. Koje političke interese i koju strategiju slijedi rusko vođstvo u odnosu na BiH a posebno na njen teritorijalni integritet – po mišljenju njemačke vlade i informacija tajnih službi koje joj stoje na raspolaganju?
21. Kakav značaj na sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana, po mišljenju njemačke vlade, ima vanjsko-politički kurs koji Rusija vodi posljednjih godina posebno nakon aneksije Krima koja nije bila u skladu za međunarodnim pravom i nakon vojne destabilizacije Ukrajine?
22. Kako konkretno može i kako bi trebala djelovati međunarodna zajednica u cilju otklanjanja opasnosti od prijetećeg otcjepljenja Republike Srpske od BiH?
23. Kakve posljedice bi otcjepljenje Republike Srpske, kojim se prijeti, moglo -po mišljenju njemačke vlade- imati na sigurnost u Evropi?
24. Kako bi trebala reagovati međunarodna zajednica, ukoliko političko vodstvo Republike Srpske sprovede referendum o otcjepljenju RS od BiH?
25. Kakve zaključke izvlači njemačka vlada iz činjenice da je vlada SAD 17. januara 2017. uvela sankcije Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja presude Ustavnog suda i kršenja Mirovnog sporazuma iz Daytona i kakav je stav njemačke vlade po pitanju da li bi Evropska unija trebala uvesti sankcije protiv političkog vodstva Republike Srpske?
