Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka.
U Bonnu je otvorena nova služba, koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.
Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju, pa je savezna vlada zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”, što je nacionalni prioritet.
“Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil.
Manjak radnika veliki poslovni rizik
Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike Njemačke smanjiti do 2035. godine za četiri do šest miliona.
U mnogim branšama vlada nestašica radne snage.
Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.
Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno trećih zemalja.
Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.
Savezna vlada je shvatila zahtjeve privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva.
Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.
Primarni cilj novog zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada, i to praktično svim branšama.
Strane diplome ‘prati’ 1.400 službi
“U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je netko, nego kako se želi integrirati”, kazala je za Deutsche Welle savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek, prenosi Fena.
Ona je u ponedjeljak u Bonnu, zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA).
Po pisanju domaćih medija, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.
Proces priznavanja je do sada bio previše kompliciran i trajao je predugo, mnogo duže nego u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi.
Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake to više ne može dozvoliti, kažu u saveznoj vladi.
Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom ovog mjeseca, to bi morao korigirati.
Ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi s univerzitetkom diplomom, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši.
Iz regije odlazi 100.000 radnika
Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
U Njemačkoj 1. marta na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage.
Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a.
Jedna od regija na koju tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci je Zapadni Balkan, jer radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj, piše DW.
