Prošlog petka (17.10.) u Berlinu su se sastali ministri unutrašnjih poslova njemačkih saveznih država i savezni ministar Tomas de Mezijer. Na tom sastanku dogovoreno je da se zakoni izmijene tako da će građanima Njemačke koji su osumnjičeni kao džihadisti moći da bude oduzeta lična karta. Na taj način će im biti spriječeno da putuju u zemlje Evropske unije i prije svega u Tursku – državu u koju njemački građani mogu da ulaze samo sa ličnom ispravom i bez pasoša.
Inače, pasoši se potencijalnim džihadistima oduzimaju još od 2008. godine. Njemačka vlada nedavno je na poslaničko pitanje Zelenih odgovorila da je od te godine pa do danas pasoš oduzet 68-rici građana – od toga samo ove godine dvadesetorici mladih Nijemaca koji su htjeli da otputuju u Siriju.
Neki odlaze, neki se vraćaju
Prema podacima njemačkih organa bezbjednosti, do sada je iz Njemačke u pravcu Iraka i Sirije otputovalo više od 450 islamista, mnogi među njima sa namjerom da se priključe oružanoj borbi terorističke organizacije IS. Više od 150 njih se, međutim, u međuvremenu vratilo u Njemačku. Predviđeno je da se osobama bez lične karte izda specijalni dokument koji će je zamijeniti i važiti u ovoj zemlji, ali zato ga kao ličnu ispravu neće prihvatiti nijedna druga zemlja. Sindikat policije saopštio je da novi prijedlog ne smatra djelotvornim i da oduzimanje lične isprave neće moći da utiče na kretanja njemačkih vehabija. Istovremeno, više ministara unutrašnjih poslova naglasilo je da podržava novi dogovor, ali da u borbi protiv ekstremizma još veću važnost pridaje društvenoj prevenciji.
Mogućnost greške i manipulacije
Oduzimanje lične karte je nova dimenzija preventivnog djelanja države koju je ministar unutrašnjih poslova Njemačke nazvao „zatvaranjem jedne pravne pukotine“. Ta mjera će biti usmjerena prije svega protiv „sumnjivih“ osoba koje bi „eventualno“ mogle da „učestvuju u terorističkim aktivnostima“ kada bi napustile Njemačku. Sasvim u skladu sa načelom koje je nedavno formulisao francuski sudija i publicista Mark Trevidik: „ima osoba koje treba proglasiti teroristima da to ne bi postale“. U Francuskoj se takođe već mjesecima intenzivno raspravlja o mjerama suzbijanja domaćeg džihadizma. U vezi sa pomenutim načelom i novim mjerama najveći problem bi stvorile moguće greške i zloupotrebe u etiketiranju osoba kao potencijalnih džihadista, pa i manipulacije primjenom tog pojma i na osobe koje su iz drugih razloga neugodne za vlast.
Škakljiva tema
Ograničavanje slobode kretanja građana, to jest, njihovog prava na putovanje i to samo na osnovu sumnje, vrlo je škakljiva tema, pošto se radi o stavljanju van snage jednog od osnovnih ljudskih prava. Sud u Štutgartu nedavno je primjenu te mjere na Romima u Srbiji izjednačio sa „progonom“, ne priznajući Srbiju kao „sigurnu zemlju“ za Rome, iako je takvom proglasila upravo njemačka vladajuća koalicija. Tomas de Mezijer saopštio je da će nastojati da „što prije“ izdejstvuje donošenje novih zakonskih amandmana „jer ne želimo da se terorizam i dalje izvozi iz Njemačke“.
Doduše, izmjenama zakona bi trebalo osujetiti i „uvoz“ terorizma, jer bi one otežale i povratak islamista oprobanih u borbi koji bi u ovoj zemlji mogli da izvode atentate. Neki kritičari su već podsjetili i na ograničavanje slobode putovanja građana bivšeg DDR-a kao jedan od razloga zbog kojih je došlo do masovnih demonstracija i na kraju – i pada Berlinskog zida.
