Pregovori Kršćanskih demokrata (CDU), Slobodnih demokrata (FDP) i Zelenih prekinuli su sinoć malo prije ponoći. Lideri ove tri stranke, Angela Merkel, Kristijan Lindner i (Christian), i Džem Ozdemir (Cem), nisu se mogli usaglasiti o osnovama koalicijskog dogovora. Time se Njemačka, nakon sedmica i sedmica međustranačkih pregovora bez rezultata, suočava s nuždom vanrednih izbora.
Oprečni stavovi
– Bolje je i ne biti u vlasti, nego imati lošu vlast – poručio je Lindner.
Kako javljaju mediji, pregovori su propali zbog dijametralno suprotstavljenih stavova CDU-a i Zelenih, ali i još nekoliko otvorenih pitanja, poput kontrole finansija.
Zeleni su zahtijevali radikalno smanjenje emisije ugljen-dioksida i zatvaranje termoelektrana. CDU, ali i FDP nisu bili spremni prihvatiti tako, za njih, radikalan zahtjev.
Analitičari procjenjuju da je neuspjeh došao u najgore vrijeme. Njemačka bez vlade, nakon izbora, nije loša vijest samo za tu državu, već i cijelu Evropsku uniju. Pitanja migracija, eura, izazovi vanjske politike, reforma EU… su bez odgovora.
Najteže je samoj Angeli Merkel. Neuspjeh da formira vladu, stavio je veliki upitnik na budućnost njene političke karijere. Nakon tri mandata na mjestu kancelarke, propast koalicionih pregovora i ponovni izlazak na izbore nikako ne odgovara ni njoj, niti njenoj stranci koja je zabilježila pad popularnosti. Nezadovoljstvo načinom na koji je vodila međustranačke pregovore unutar CDU-a je na vrhuncu. Sve je više kritičara njenog ponašanja, mada ti glasovi još uvijek nisu dovoljno jaki da bi joj ugrozili poziciju u stranci. Merkel je ubjedljivo najpopularnija njemačka političarka, mada će joj neuspjeh međustranačkih pregovora naštetiti.
No, nije jedina koja će ispaštati zbog toga.
Iz krizne situacije jedini profitiraju radikali iz Alternative za Njemačku (AfD). Ova je stranka poznata po islamofobnim stavovima i smatra se opasnom po njemačku u evropsku demokratiju. Nakon sloma nacizma, prije nešto malo više od sedam decenija, u Bundestag je ušla stranka koja se smatra u neku ruku baštinikom nekih ideja Adolfa Hitlera.
Niti jedna od njemačkih partija u Bundestagu ne želi imati nikakve odnose s AfD-om, ali su i međusobno posvađane.
Merkel je najavila da će uraditi sve što je u njenoj moći da vlast, koju u tehničkom mandatu čine SPD i CDU, ostane stabilna.
SPD je već ranije najavio da neće učestvovati u novoj koalicionij vladi, s obzirom na to da su ga birači kaznili za učešće u vlasti.
Uloga predsjednika
Fokus se sada prebacuje na predsjednika Njemačke Frank-Valter Štajnmajera (Frank-Walter Steinmeier) koji treba donijeti odluku kako dalje.
Osim vanrednih izbora, moguće je da se formira manjinska vlada s Merkel na čelu. Odluke takve vlade u parlamentu bi bile potvrđivane ili odbacivane “ad hoc”, u skladu s interesima stranaka. Takav koncept vlasti nije se pokazao dobrim, posebno po stranke ili stranku koje čine manjinsku vladu.
