Die Welt u tekstu pod naslovom „Egzodus sa Kosova“ piše: „Hiljadama ekonomskih izbjeglica je od nedavno pošlo za rukom da pređu granicu iz Srbije ka Mađarskoj, i tako uđu i u Evropsku uniju. Odavdje oni zbog Šengenskog sporazuma mogu bez problema putovati u druge zemlje, pa i u Njemačku. Zbog toga se Mađarska sada nalazi pod velikim pritiskom da djeluje. „Ranije je dolazilo 20, najviše 30 na dan. Od septembra odjednom dolazi stotine, hiljade ljudi dnevno“, kaže Vincze Szalma, mađarski čuvar u malom mjestu Asotthalom. Njegov lični rekord iznosti 700 uhvaćenih izbjeglica. Bilo je to polovinom januara. Tada je preko granice tokom jednog dana dolazilo više od 3000 migranata.“ Die Welt citira jednog od izbjeglica koji kaže: „Na Kosovu je sve s.anje. U Srbiji također. Njemačka je dobra. Tamo se može raditi, po satu zaraditi pet eura, bez obzira da li se radi na crno ili ne. Tamo je bolje.“
Ofanziva njemačkih političara
Berliner Zeitung piše da je njemačka vlada započela kontraofanzivu: „Predstavnici države se revnosno trude da na Kosovu demantiraju glasine o navodnim ružičastima mogućnostima za dobijanje azila, posla i boljeg života u Njemačkoj. Državna sekretarka za unutarnju politiku Emily Haber i šef Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, Manfred Schmidt, su za kosovske medije objašnjavali na koji način funkcionira njemački sistem izdavanja azila. Njihova poruka: Praktično niko sa Kosova u Njemačkoj ne dobija azil, ne postoji ni tračak mogućnosti za njegovo dobijanje. Nula. Njemačka vlada se i na drugi način trudi zaustaviti priliv Kosovara koji sedmicama dolaze u hiljadama. Policija treba pomoći u osiguranju granice između Mađarske i Srbije. Stoga je planirano angažiranje zajedničkih njemačkih, austrijskih i mađarskih službenika na željezničkoj liniji od Budimpešte preko Beča do Muenchena. No prije svega Savezni ured za migraciju i izbjeglice bi trebao zahtjeve Kosova za izdavanjem azila obraditi po hitnom postupku. Oni bi tako odgovor – koji je skoro uvijek negativan – trebali dobiti nakon dvije sedmice i tada i poslani natrag kući. Tako bi trebalo biti u teoriji, ali u praksi postoji mnoštvo problema“, piše Berliner Zeitung.
Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung se pita kuda sa izbjeglicama sa Kosova. „Jednostavnog odgovora nema. Mora se pojačati pritisak na svim stranama. Strožija kontrola na vanjskim granicama EU, brži postupak kada je riječ o zahtjevu za izdavanjem azila, više vraćanja u domovinu, lakše prebacivanje sa postupka za izdavanje azila u postupak za useljavanje. I u konačnici svi se moramo naviknuti na to da ljudi žele doći k nama. A to ipak nije najlošije što se jednoj zemlji može dogoditi.“
Pet miliona u pet decenija
Frankfurter Allgemeine Zeitung se pita: „Šta tačno tjera iseljenike na taj čin, šta znači masovno iseljavanje ekonomski, demografski socijalnopolitički za jugoistočnu Europu, region, koji je u posljednjih pet desetljeća napustilo pet miliona ljudi koji su tamo rođeni?“ O ovim pitanjima se raspravljalo na konferenciji posvećenoj pitanjima migracija u jugoistočnoj Europi održanoj proteklog vikenda u Jeni. „Zaključak iz Jene: Brojni fakti, brojni stavovi – ali zašto ovih dana Kosovo napušta desetine hiljada ljudi nakon konferencije se još uvijek nije tačno znalo. Naime istorija migracija postavlja svoja pitanja mnogo brže, nego što naučnici na njih mogu odgovoriti“, zaključuje list.
