Jasper Barenberg: Sredinom januara, pripadnici Pegide nisu održali demonstracije zbog „terorističke prijetnje“. Iz istog razloga, pre dvije nedjelje je otkazana karnevalska povorka u Braunšvajgu. A sada je zbog indicija da se sprema islamistički napad Bremen postao pravo utvrđenje. Dvojica osumnjičenih su bila u pritvoru, iz koga su ubrzo pušteni. Kod njih nije nađeno oružje. Da li je ova velika antiteroristička operacija u Bremenu bila primjerena okolnostima kao što to kaže tamošnji ministar unutrašnjih poslova.
Oliver Malhov: Ona je to u svakom slučaju bila. Ne možemo još da kažemo da li je ovo što sada znamo i konačni rezultat svih napora. Pretresi i racije su samo jedan dio akcije. Pretresi se mogu vršiti i sa manje policajaca. Znači da je bilo i drugih indicija zbog kojih je bilo neophodno da se u Bremenu na ulicama pojave specijalci, i smatram da su građani na to reagovali bez velike histerije.
Opušteno i bez histerije, rekoste, iako je tako reći čitav grad bio pod policijskom zaštitom, pri čemu tokom čitavog dana niko nije ni zna šta se zapravo dešava.
To samo pokazuje da vlada veliko povjerenje u policiju, čak i ako se ona u javnosti pojavi sa onako teškom opremom. To je važno i ja mogu da kažem da to neće biti kraj priče, već ćemo u Njemačkoj i dalje imati prijeteće situacije. Ostaje neophodno da građani vjeruju policiji i da zaista ne pokazuju histeriju, već da budu budni i kažu ako primijete nešto sumnjivo, i tada će policija obaviti svoj posao.
Kada smo već kod povjerenja: Vi ste, poslije događaja u Bremenu, od Ministarstva unutrašnjih poslova tražili da ne govori više o„apstraktnoj terorističkoj opasnosti“ u Njemačkoj. Da li mislite da savezni ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer potcjenjuje opasnost?
Ne, ja smatram da on uopšte ne potcjenjuje opasnost. De Mezijer tačno zna kolika je prijetnja. Mislim da možemo jasno da kažemo da je poslije Pariza, ali i poslije Brisela i Kopenhagena, Njemačka u vrlo konkretnoj opasnosti. Već i ono što se dešavalo u Bremenu proteklog vikenda pokazuje da je bilo konkretnih indicija i da je policija morala da se postavi onako kako se postavila da bi odbranila građane od opasnosti. Utoliko je sve bilo sasvim konkretno a ne apstraktno. A ponašanje građana pokazuje da oni umiju da se ophode sa takvom situacijom. Ovo nije bio samo policijska predstava za javnost.
Šta Vi tačno želite? Ili, drukčije rečeno, šta bismo dobili kada bi De Mezijer sada izašao pred javnost i rekao da više nema apstraktne terorističke opasnosti, već da je ona postala konkretna?
Mislim da bi to pojasnilo situaciju. Građanima se mora jasno staviti do znanja da smo do sada dobro prošli zato što je policija dobro radila svoj posao, ali smo imali i sreće, a prijetnja je takva kakva jeste. A kada se to tako izrazi, onda to mogu da prihvate i građani. Ja razumijem i da je to u početku bilo drukčije formulisano da se ne bi izazivala histerija. Ali, smatram da je to vrijeme prošlo. To se vidi po Bremenu i Braunšvajgu – policija neke stvari ne radi tek tako. Tu ima već konkretnih indicija, znači imamo konkretnu prijetnju.
Upravo ste dali dobru ocjenu koleginicama i kolegama iz Bremena. To se i očekuje od predsjednika jednog policijskog sindikata. Ali, Rajner Vent, predsjednik Nejmačkog policijskog sindikata, rekao je da se na primjeru Bremena vidjelo da je policija stigla do granica svojih mogućnosti za djelovanje. Dijelite li to mišljenje?
Dijelim. To su enormni napori. Mi već zabranjujemo održavanje demonstracija. To je apsolutni izuzetak u Njemačkoj – da zbog nedovoljnog broja policajaca moramo da zabranjujemo takve skupove. Sve to ide preko leđa mojih koleginica i kolega. U poslednjih 15 godina smo smanjili broj policajaca za 15.000, a situacija je krajnje napeta. A ne radi se samo o suzbijanju terorizma, već je ono što radimo moguće samo zato što druge stvari zapuštamo, a to je prava katastrofa i to će se tek pokazati. Građani su nezadovoljni, što su pokazali i poslednji izbori u nekim saveznim državama. Tamo je stranka AfD (Alternativa za Nemačku) postala velika zato što je tematizovala strah od kriminala, a građani sve češće traže intenzivnije angažovanje policije.
Upravo počinje diskusija o boljem opremanju Bundesvera, o povećanju vojnog budžeta. Moramo li paralelno da izdvajamo i više novca za odbrambenu pravnu državu, kao što je rekao predsjednik Stranke slobodnih demokrata (FDP) Kristijan Lindner?
On je u pravu. Poslednjih godina se dosta štedjelo na personalu, ali i na opremi policajaca. Ona nije imala ni jak lobi ni veliku podršku. Parlamenti saveznih država su odgovorni za to da unutrašnja bezbjednost kao osnovni zadatak države mora biti onakva kakva je i potrebna jednoj od najbogatijih zemalja svijeta. Imamo visok standard, ali moramo ga takvim i održati – i zato treba promijeniti neke stvari. Posebno se u parlamentima saveznih država mnogo štedjelo u poslednje vrijeme, i samo neki su poslije događaja u Parizu to promijenili. Mnogi – među njima i moja domovina Šlezvig-Holštajn, i dalje štede na osoblju, a to će imati negativne posljedice.
