Jednog bavarskog kuvara koji živi u Tatenvajsu kod Pasaua na Dunavu, skupo će koštati to što je objavio na svom Fejsbuk profilu. Na poziv jedne organizacije da se pomogne izbjeglicama, on je odgovorio na teškom bavarskom dijalektu: “Imam samo bocu sa gasom i ručnu bombu za te probisvijete – i to sa besplatnom isporukom”. Jedan sud je ocijenio da ta izjava spada u krivično djelo “huškanja naroda”. Na ublažavanje kazne uticalo je priznanje optuženog: “Izvinjavam se, to je bila velika glupost. Nikada više ne bih uradio tako nešto”.
Nije svaki rasizam krivično djelo
U usijanoj diskusiji o izbjeglicama ton je u posljednjih nekoliko mjeseci sve oštriji. Rasisti su na društvenim mrežama sve otvoreniji. No, ne potpadaju svi rasistički komentari automatski pod krivično djelo huškanja naroda, objašnjava advokat Udo Feter koji je napravio internet stranicu “lawblog.de”. “Krivično djelo huškanja naroda povezano je sa određenim pretpostavkama, recimo kada se poziva na otvoreno nasilje protiv određenih grupa stanovništva, etničkih grupa ili kada se pojedincima osporava i otvoreno gazi njihovo ljudsko dostojanstvo”, kaže Feter. Osim toga, takve izjave moraju biti javne, kao recimo u otvorenim grupama na Fejsbuku.
Međutim, pravosudni organi ne preuzimaju krivično gonjenje na sopstvenu inicijativu: “Prema mojim saznanjima, ne postoji službeno naređenje, ali ni osoblje koje bi aktivno vršilo kontrolu društvenih mreža u pogledu huškačkih sadržaja”, kaže Feter, ali dodaje da je svaka policijska instanca dužna da primi svaku krivičnu prijavu ili naznake, oflajn ili onlajn. “Na internetu postoji mogućnost podnošenja anonimne prijave i institucije su dužne da reaguju”, objašnjava kelnski advokat Kristijan Zolmeke, specijalista za medijsko-pravnu materiju. “Ipak, problematično je to što državni organi hronično pate od manjka osoblja. Dakle, čini se manje nego što bi bilo neophodno“.
Aktivisti prijavljuju huškače
Blog “Perle iz Frajtala” skuplja rasističke i huškačke komentare na društvenim mrežama i objavljuje ih, često sa punim imenima huškača, linkom na njihovu stranicu ili profil, te sa podacima o njihovom poslodavcu.
Grupa “Glorious Bastards” iz Austrije otišla je korak dalje. Oni podnose krivične prijave protiv osoba koje pod punim imenom i prezimenom objavljuju rasističke komentare. Ta grupa postala je poznata široj javnosti nakon objavljivanja komentara jednog mladića koji je bio na obuci u Poršeovim pogonima. Naime, u austrijskom mjestu Feldenkirhen lokalni vatrogasci su na 36 stepeni u jednom izbjegličkom centru organizovali rashlađivanje za djecu šmrkovima. Ispod fotografije jedne sirijske djevojčice koja se smije pod mlazom vode, spomenuti sedamnaestogodišnji mladić je napisao: “Bacač plamena bi bio bolje rješenje”. Porše je nakon toga prekinuo ugovor za obuku sa mladićem. “Striktno odbijamo svaku formu diskriminacije. Ovaj izgred nas je prinudio da djelujemo”, rekao je portparol Poršea na upit novinara jednog austrijskog lista.
“Pretražujemo odgovarajuće stranice i pravimo snimke cijelog dijaloga, sve to osiguramo elektronski i to dostavimo Službi za zaštitu ustavnog poretka”, objašnjava administrator grupe “Glorious Bastards”, u političkom magazinu njemačkog javnog televizijskog servisa. Administrator je želio da ostane anoniman. Novinar javnog servisa prokomentarisao je da bi se i Služba za zaštitu ustavnog poretka obradovala takvim prijavama.
Krivično gonjenje ili doušništvo?
Ipak, gdje je granica između pomoći u rasvjetljavanju krivičnog djela i doušničke djelatnosti? Da li bi trebalo da i u Njemačkoj neka grupa poput ove prijavljuje rasiste sa interneta? “Ako su izjave zaista huškačke, to onda ima smisla. Policija i državni tužioci ne mogu biti svuda prisutni”, konstatuje advokat Zolmeke i dodaje: “Ne smije se desiti da se sve to pretvori u stub srama”.
Advokat Udo Feter je skeptičan: “Vidim opasnost da oni koji nisu pravnici i koji imaju drukčije političko mišljenje, sami sebe proglase pomoćnim šerifima, pa onda po svom mišljenju, iz časnih pobuda, praktikuju krivično gonjenje, ali, moguće je, i sa pogrešnom intencijom”.
Feter vidi opasnost da bi ubuduće politički protivnici jedni druge mogli zasuti krivičnim prijavama što bi dovelo do preopterećenja pravosuđa, ali i do gubitka osnovnih prava koja važe za sve ljude bez obzira na političko uvjerenje. “Veoma sam skeptičan da li je krivični zakonik odgovarajuće sredstvo za regulisanje društvene diskusije u Njemačkoj”. On naglašava da krivično gonjenje mora ostati posljednje sredstvo.
