Od 1. januara 2016. ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana imaju mogućnost, na jednostavniji način nego do sada, da dobiju posao u Njemačkoj. Preduslovi za to su konkretna ponuda za posao ili usavršavanje i odobrenje Savezne agencije za rad. Uslovi za rad, pod kojima će oni biti zaposleni, pod stalnom su kontrolom i nadzorom i ne smiju biti nepovoljniji nego kod lokalnog stanovništva.
Josip Juratović je izvjestilac Bundestaga za jugoistočnu Evropu i opunomoćenik za integracije kluba poslanika SPD-a u njemačkom parlamentu. On se već dugo zalaže da se ljudima sa Zapadnog Balkana pruže mogućnosti legalnog zapošljavanja odnosno legalnog useljavanja u Njemačku. Za odluku da to tako i bude zaslužna je njemačka ministrica rada Andrea Nahles, kaže Josip Juratović. “Bila je to ispravna odluka ministrice za rad Andree Nahles, kojima je ljudima sa Zapadnog Balkana otvorena legalna mogućnost za useljavanje. Njemački poslodavci sada mogu brže nego do sada popuniti mjesta sa stručnom radnom snagom koju traže, bez da to ide na uštrb radne snage u zemlji. Pored toga, legalnim načinima useljevanja se smanjuje nelegalna migracija.”
4.153 molbi odobreno
Od novembra 2015. do februara 2016. godine Savezna agencija za rad je obradila 4.765 zahtjeva građana Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. 4.153 molbi je odobreno, što predstavlja brojku od 87 posto. Shodno tome je 3.247 osoba u periodu od 1.decembra.2015 do 31.marta 2016 njemačkim ambasadama u tim zemljama podnijelo zahtjev za radnu vizu, kako bi legalnim putem došli u Njemačku. 1.700 viza je odobreno i dodijeljeno, 1.154 je u obradi a 338 je odbijeno.
Istovremeno je broj podnosioca azila iz ovih zemalja osjetno opao. I dok je među potražiocima azila u Njemačkoj tokom 2015. godine znatan dio ljudi bio sa Zapadnog Balkana, tokom januara i februara 2016. registrovano je samo 4,1 posto odnosno 2.709 podnosilaca azila sa ovog područja.
“Legalno useljevanje putem zapošljavanja ima smisla”, zaključuje poslanik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović. “Ono ljudima, koji žele da dođu u Njemačku, daje realnu perspektivu za budućnost i smanjuje prevelika očekivanja. Sve to jača i socijalnu koheziju. Jer, integracija najbolje funkcionira preko posla ali samo onda kada se domaći radnici ne izigravaju i ne okreću protiv useljenika.
