Najnoviji lijekovi nesumnjivo su u stanju da zaustave „epidemiju“ kardiovaskularnih bolesti, pokazuju istraživanja. Nevolja je, međutim, u tome što i bogate zemlje više nemaju dovoljno novca da ih dijele svim pacijentima, što dovodi do drastičnih razlika u kvalitetu liječenja. Razlike se pojavljuju čak i tamo gdje pacijenti moraju iz svog džepa da izdvoje dio troška za novi lijek.
Iako je sasvim jasno da je trošak liječenja neuporedivo manji od troškova ne-liječenja, odnosno liječenja posljedica bolesti, kada u zdravstvenim fondovima jednostavno nema para, onda, kažu kardiolozi, treba pribjeći drugim, takođe izuzetno važnim, ali jeftinijim metodama prevencije. Jedna od stvari koja sasvim sigurno znatno utiče na kardiovaskularno zdravlje jeste pušenje, odnosno prestanak pušenja. Iako je naravno bolje da se ta navika nikada i ne stekne, novija istraživanja pokazuju da prestanak pušenja donosi zdravstvene benefite, i to relativno brzo. Već nekoliko mjeseci poslje prestanka pušenja rizik od srčanog udara i smrti smanjuje se na nivo nepušača koji nikada nije zapalio cigaretu. Nažalost, to ne važi za ostale kardiovaskularne probleme: arterije ostaju oštećene i zapušene, a još jedno svjetsko istraživanje potvrdilo je da je za to krivac duvan.
Studija koja je obuhvatila 13.372 pacijenta iz Evrope, Sjeverne Amerike i sa Dalekog istoka, pokazala je da pušači 1,5 puta češće dobijaju ozbiljnu stenozu jedne ili obe glavne arterije, a da su im čak dvostruko više ugrožene tri srčane arterije.
Iako sam prestanak pušenja ne može da popravi stanje krvnih sudova, sasvim je izvjesno da poboljšava šanse za bolje zdravlje i duži život. Ljudi koji ostave cigarete u 60, 50, 40. i 30. godini života time dobijaju u prosjeku tri, šest, devet i deset „dodatnih“ godina života. Drugim riječima, poruka kardiologa jeste da nikada nije kasno da se prestane sa pušenjem, a još je bolje ako se uz to prihvati zdrav način života i ishrane. Nevolja je u tome, kažu stručnjaci, što prevencija „nije popularna“ kod stanovništva. Istraživanja, nažalost, pokazuju i to da će većina radije piti lijekove, čak i one sa potencijalno opasnim pratećim dejstvom, nego da odbace cigarete.
