Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) svrstala je New York među deset gradova najosjetljivijih na porast nivoa mora, s 2,9 miliona ljudi i 2,1 bilion dolara vrijednom imovinom koji su izloženi olujnim udarima i poplavama ako nivo mora nastavi rasti.
Uragan Sandy samo je jedan od simptoma globalnog zatopljenja i prvo strašno upozorenje.
Udario je bez milosti. Vjetar je rušio drveće i električne vodove, uništavao automobile i domove. U roku nekoliko sati, hiljade njujorških domova ostalo je bez struje, a grad je prema procjenama zbog obustave rada izgubio 25 milijardi dolara.
No, koliko god razoran je Sandy bio, samo je nagovještaj onoga što bi moglo uslijediti. Dok su naši preci vjerovatno proživjeli jednu oluju razornu poput Sandy, naši unuci mogu očekivati da će se za života susresti s njih najmanje 20, piše Business Insider.
Uragani će biti intenzivniji
Iako su klimatske promjene najpoznatije po podizanju nivoa mora i temperatura, oluje će učiniti intenzivnijima. Sa zagrijavanjem Zemlje u atmosferu ulazi više vodene pare koja je gorivo za oluje. A, neće samo zrak postati topliji. Kako se okeani zagrijavaju tako će uragani poput Sandy koji nastaju u Atlantiku postati intenzivniji.
Zbog sve toplijih okeana i topljenja leda nivo mora će rasti, zbog čega će se povećati učestalost poplava. U konačnici, to će dovesti do toga da će cijeli dijelovi New Yorka biti trajno potopljeni.
Od sredine 19 vijeka nivo vode u blizini grada porasla je za gotovo pola metra. Kao rezultat, danas je 20 puta veća vjerovatnost da će opasni valovi preplaviti manhattansku branu nego je bila prije 170 godina.
A Manhattan nije jedini dio grada u opasnosti. Značajni dijelovi Brooklyna i Queensa također su izloženi velikom riziku od poplava.
Na rizičnim područjima smještena su važna gradska tranzitna čvorišta, poput aerodroma John F. Kennedy i LaGuardia čiji se dijelovi nalaze na tek 60 do 180 centimetara iznad nivoa mora, a valovi tokom uragana Sandy bili su preko četiri metra visoki.
Borba s visokim temperaturama
Plaže će na tim područjima nestati, a kada se ne budu pripremali za poplave stanovnici New Yorka borit će se s ekstremnim temperaturama.
Do vremena kada današnja djeca odu u penzije, prosječne temperature u ljetnom periodu porast će s današnjih 27 na 33 stepena Celzijeva. Inače, vrućina godišnje ubije 2.000 Amerikanaca. Smrti su češće u većim gradovima i najruralnijim područjima.
Trend zagrijavanja događa se od 19. stoljeća. I dok se nama ne sviđa, neke vrste uživaju. Među njima su kukci koji se reproduciraju kada je toplo, a neaktivni su kada je hladno. S porastom temperatura duže se će zadržavati primjerice ose i komarci.
Klimatske promjene uticat će i na ishranu jer će promjene temperatura imati negativan uticaj na farme. Zagrijavanje vode otjerat će lokalnu populaciju među Njujorčanima omiljenog lososa, na čije će mjesto vjerovatno doći grgeč kojem toplija voda odgovara. Nestat će i lokalne sorte jabuka.
Oni koji uživaju u šetnjama u okolnim šumama od njih će se morati oprostiti. Nijedna od biljnih i životinjskih vrsta na tim područjima neće preživjeti više temperature. Šume će početi odumirati 2050. godine.
Postoje planovi
Naravno, postoje planovi koji bi trebali spriječiti propast najvećeg američkog grada. Uključuju zelenu tampon zonu koju njeni dizajneri zovu “veliko U”.
Plan danske kompanije Bjarke Ingels Group je da se donji dio Manhattana okruži umjetnim nasipima, vrtovima i zelenim brdima. Za projekt je već odobreno 350 miliona dolara državnih sredstava.
Gradnja bi trebala početi u idućih nekoliko godina.
Još jedan projekt, naziva Hunts Point Lifelines, obuhvaća gradnju brana i sistema dostave hrane u grad vodenim putem kako bi grad bio otporniji na porast nivoa mora.
Planovi su dokaz da kada Njujorčani počnu problem shavaćati ozbiljno, mogu doći do prilično kreativnih rješenja kako bi ga zaustavili.
