A prije pet hiljada godina izgledao je kao u najluđoj fikciji – bodljikavo drveće, lemuri veličine gorila, maleni nilski konji, krokodili koji su imali rogove i džinovske ptice koje su legle jaja 180 puta veća od današnjih.
“Da ste kojim slučajem na Madagaskar došli kada su ljudi tek počeli živjeti tamo, našli biste sasvim jedno drugačije mjesto od današnjeg’, kaže Laurie Godfrey, paleontloginja na Univerzitetu Massachusetts, a prenosi CNN.
Ona je jedan od članova tima koji je nedavno otkrio nevjerovatno tajno skrovište fosila, ujedno i najveće podvodno groblje na Madagaskaru. Nalazi se u Nacionalnom parku Tsimanampetsotsa. Godfrey je u istraživanje podmorja krenula s kolegom Phillipom Lehmanom, roniocem i speleologom iz Dominikanske Republike. Mislili su da će pronaći samo dobro mjesto za ronjenje, no otkrili su ostatke izgubljenog svijeta.
“Materijal koji smo pronašli je prastar, ali kosti životinja nisu ni najmanje oštećene. Izgledaju skroz svježe, kao da ste sada stavili piletinu na stol. Nevjerovatno je da su kosti toliko različitih životinja pronađene na jednom mjestu. Obično su razbacane posvuda, i moramo ih slagati poput slagalice. Mislimo da su sve te životinje koje smo čije smo ostatke otkrili potopljene za vrijeme neke katastrofe – poplave ili nečeg što ih je sve istovremeno povuklo na dno mora’, pojašnjava Godfrey.
Premda je način na koji su te životinje izumrle jedinstven, njihova smrt preklapa se sa periodom kada su na otok doselili ljudi, oko 500 godine prije nove ere. Laurie Godfrey i njene kolege vjeruju kako su na nestajanje mnogih životinjskih vrsta na Madagaskaru utjecali ljudi.
“Ljudi bi došli u neko područje, doveli stoku i spaljivali velike zelene površine kako bi se mogli baviti poljoprivredom”, kazala je.
Što je točno uzrok masovnog pomora životinja na Madagaskaru otkrit će detaljna ispitivanja fosila iz izgubljenog svijeta.
