Plato ispred Parlamentarne skupštine BiH bio je prepun prijatelja, poznanika, kolega, saradnika, ali i brojnih građana koji su se na ovaj način došli oprostiti od Tihića.
Dženazu je predvodio reisu-l-ulema Husein Kavazović.
“U ovom trenutku ovdje ispred Skupštine BiH opraštamo se od našeg predsjednika rahmetli Sulejmana Tihića. U našoj muslimanskoj tradiciji jeste da se upitamo za halal. Vi, njegova porodica, šira rodbina, prijatelji i svi oni koji su ga poznavali, živjeli ste i radili sa njim. Kao što u našem životu uvijek bude lijepih, ali i onih drugih trenutaka, vrijeme je da se sa njim halalimo”, kazao je reisu-l-ulema Kavazović nakon klanjane dženaze.
Tabut sa tijelom Sulejmana Tihića nalazi se u koloni automobila koja je krenula put Bosanskog Šamca, rodnog grada predsjednika SDA. Njegova je želja bila da bude ukopan u ovom gradu.
Prije dženaze u sali Parlamenta BiH održana je komemorativna sjednica kojoj su prisustvovali porodica, mnogobrojni prijatelji, kolege, predstavnici svih nivoa vlasti, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, te poštovaci lika i djela Sulejmana Tihića.
Nakon dženaze kroz grad je prošla kolona vozila s tabutom, a mnogobrojne Sarajlije i građani iz drugih gradova posljednji put su se oprostile od čovjeka koji je bez sumnje ostavio neizbrisiv trag na bh. političkoj sceni.
Predsjednik SDA je preminuo u četvrtak navečer u 19.20 sati u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nakon duge i teške bolesti.
Tihić je rođen u Bosanskom Šamcu 26. novembra 1951. godine. Pravni fakultet u Sarajevu je završio 1975. godine nakon čega je radio kao sudija i javni tužilac u rodnom gradu, a nekoliko godina se bavio i advokaturom.
Član SDA je bio od njenog osnivanja 1990. godine. U stranci je obavljao nekoliko funkcija da bi na Kongresu stranke 13. oktobra 2001. godine bio izabran za njenog predsjednika.
Na tu stranačku funkciju je biran još dva puta, na kongresima 2005. i 2009. godine. U februaru 2013. godine na Konvenciji SDA ponovo mu je potvrđen mandat čelnog čovjeka SDA uz dogovor da će funkciju njegovog zamjenika obavljati Bakir Izetbegović.
Tokom političke karijere obavljao je više važnih funkcija unutar izvršne i zakonodavne vlasti. Između ostalih, 2002. godine je izabran za člana Predsjedništva BiH.
Bio je zastupnik i potpredsjednik Narodne skupštine entiteta Republika Srpska. U dva navrata je bio predsjedavajući, odnosno dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Tokom rata bio je zatočen u nekoliko logora, nakon čega je radio u Ambasadi BiH u Njemačkoj.
