Od 2010. godine taj doktorant pri Sveučilištu Colorado obavio je više istraživanja na tu temu. Evo što je otkrio…
Metoda koju koristi, kako i sam priznaje, nije savršena: traži ljude koji tvitaju o tome kako su prestali prijateljevati s nekim na najvećoj svjetskoj društvenoj mreži (bilo da su sami nekog skinuli s popisa ili je to njima neko napravio). Kad ih pronađe, pošalje im link na istraživanje online. Do sad je uspio prikupiti nekoliko hiljada odgovora. Uzorak je, naravno, daleko od reprezentativnog za cijelu populaciju na Facebooku, ali nudi neke zanimljive uvide. Recimo:
1) Najčešće se biti obrisani nasumični likovi iz srednje škole
Sibona je u zadnjem istraživanju, u kojem je sudjelovalo 1077 ispitanika, pitao odakle znaju osobu koju su zadnju odfrendali, odnosno koja je njima to napravila.
Kad je obradio i kombinirao te dvije vrste podataka, ispostavilo se kako je gotovo svaki peti odgovor (17,8 posto) bio vezan uz osobe iz srednje škole. Jedina zastupljenija kategorija bila je ‘Ostalo’ (20,8 posto). Slijede kategorije ‘zajednički interesi’, ‘posao’, ‘zajednički prijatelji’, ‘fakultet’, ‘romantični partneri’, ‘članovi porodice’ i ‘internet’.
Nijedna od navedenih kategorija ne čini se naročito iznenađujućom. Dok ste u srednjoj školi ili na fakultetu, dodat ćete kao kontakte gotovo sve ljude koje sretnete. S vremenom, kad vas život odnese dalje, te će veze izblijediti i oslabiti. S vremenom, bit će dovoljan jedan post koji vam se ne sviđa ili vas iritira i – bam. Slično je i s poslom.
Rezon vezan uz romantične partnere čini se samorazumljivim. Nema puno ljudi koji žele ostati u kontaktu nakon prekida, naročito ako je bio bolan. Što se porodice tiče, za pretpostaviti je da su uglavnom u pitanju svađe i razmirice. A osobe koje upoznajemo na internetu često ni ne poznajemo naročito dobro.
2) Izbjegavajte politiku, ljubimce i promaknuća
U drugom istraživanju Sibona je pitao 1137 ispitanika zašto su raskinuli kontakt s nekom osobom. Razlozi su bili podijeljeni u dvije skupine: online i offline ponašanja. Ispitanici su mogli odabrati više odgovora iz svake kategorije.
Razlozi vezani uz ponašanje offline nisu bili iznenađujući (osobnost, ponašanje i krivi korak u odnosu su bili najčešći). No, zato su oni online bili zanimljiviji.
Na vrh su izbili nedolični postovi. Slijede prečeste objave, pa postovi vezani uz politiku, religiju, posao i promaknuća. Dalje su kao nepoželjne teme navedeni: seks, psovanje, seksizam, novac, supružnik/supružnica, kupovina, poznate i slavne osobe, hrana, djeca, vježbanje, ljubimci i sport.
Ukratko, gotovo sve na što se ljudi i inače žale kad je Facebook u pitanju. Ugrubo, moglo bi ih se podijeliti u dvije skupine: teme koje se smatraju nedoličnim ili polarizirajućim (politika, religija, seks, psovanje, seksizam i rasizam) i teme koje su nevažne i iritirajuće (posao, promocija, zadnji obrok, aktivnosti s bliskom osobom, fotografije djece i ljubimaca).
3) Oni koji šalju zahtjeve za prijateljstvom rjeđe unfrendaju
Taj zaključak sugerira Sibonino istraživanje iz 2011. godine. Među ispitanicima koji se sjećaju ko je kome poslao zahtjev za prijateljstvo više od dvije trećine je onih koji su skinuli s popisa prijatelja nekog ko im je poslao zahtjev, dok je tek nešto manje od trećine onih koji su poslali zahtjev.
