Smatram da je pravo svakog roditelja da odluči na kom jeziku želi da mu se djete školuje i to je lično pitanje samih roditelja. Vjerujem da u našoj sredini apsolutno ne postoji politička pozadina ili pritisak od bilo koga na roditelje djece Bošnjaka, kaže Nehat Vehapi predsjednik Lokalne Zajednice Ljubižda i Član UO ogranka PDK (Demokratske Stranke Kosova) u Prizrenu
Sredina gdje živite (Ljubižda) je specifična prema etničkom sastavu i odnosima između entiteta. Možete li nam ukratko opisati ove odnose?
Sama vaša konstatacija u postavljenom pitanju prikazuje faktično stanje ovog lokaliteta za koji se može reći da je multietničko. Što se tiče sastava stanovništva na osnovu statistike proizišle od strane komisije zadužene za popis stanovništva u 2011 godini vidi se da na ovom lokalitetu žive mnoge zajednice gdje oko 21 % pripada bošnjačkoj zajednici. Možemo ocijeniti da sve zajednice slobodno koriste svoj maternji jezik i da većina stanovišta komunicira bez teškoća na dva jezika na albanskom i bosanskom jeziku. Ovde je sasvim normalna pojava sklapanja braka između različitih zajednica i ne predstavlja nikakvu prepreku šta više postoje mnogo bračnih mješovitih parova različitih entiteta koji žive u potpunoj harmoniji.
Koji su po Vama razlozi, što jedan broj pripadnika bošnjačke zajednice školuje svoju djecu na albanskom jeziku?
Smatram da je pravo svakog roditelja da odluči na kom jeziku želi da mu se djete školuje i to je lično pitanje samih roditelja. Vjerujem da u našoj sredini apsolutno ne postoji politička pozadina ili pritisak od bilo koga na roditelje djece bošnjaka. U školi se uvjek dvojezično objavljuju obavještenja o upisu djece i omogućava se pravo svako g roditelja da upiše svoje djete na željenom jeziku. U kontekstu ovoga mogu reći da i odnos između učenika i nastavnika u Osnovnoj Školi „Ekrem Redža“ u Ljubiždi može poslužiti kao model za druge multietničke škole i sredine u našoj opštini.
Vi ste i političar, smatrate li da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose u ovim sredinama?
I ako je glorifikacija vaša ocjena da sam ja političar je zato što smatram da je sav naš narod politizovan a da su političari oni koji vrše visoke funkcije ili da im je politika profesija a mi koji smo odgovorni za rukovođenje mjesnih zajednica samo primjenjujemo politiku viših instanci vlasti i u ovom slučaju Skupštine Opštine i drugih organa. Ali iz ugla mog posmatranja mogu vam odgovoriti na postavljeno pitanje da normalno da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose po gotovu u sredinama koje nisu prihvatile realnost na Kosovu i ne žele da se integriraju u kosovskom društvu i ako Ahtisarijev Plan pruža najveća prava manjinskim zajednicama kao nigdje u svijetu. Ovde najveću krivicu snose paralelne institucije finansirane i dirigovane od strane vlade Srbije koje neprestano drže stanovništvo pod pritiskom i stvaraju konfliktne situacije prema dnevnoj potrebi svog profita i političke trgovine.
Nešto iz vašeg ugla posmatranja, zanimljivo za dešavanja u Bošnjačkoj zajednici.
Moje zapažanje je u vezi zajednice koja je dokazala da svoju sreću historijski dijeli sa albanskom većinom. Na žalost ne samo kod ove zajednice nego i kod drugih zajednica pojava je da razne lokalne politike cijepaju ove zajednice zbog partijskih interesa. Ovakve bolesti su odavno preležale sve zemlje koje imaju razvijenu demokratiju i višepartijski sistem, nadam se da će i ove zajednice prevazići ove izazove i imati jedinstveno vođstvo koje će raditi za opšte interese ovih zajednica i izvršiti snažniju integraciju u kosovsko društvo.
Katedra Slobodnog Uma
