Na osnovu brojnih geoloških, meteoroloških i drugih mjerenja naučnici predviđaju koje bi prirodne katastrofe mogle da pogode Zemlju u bliskoj budućnosti, kao i područja koja su posebno ugrožena.
Najnesigurnija zemlja na svijetu je Vanuatu, ostrvska pacifička državica kojoj prijete prirodne katastrofe.
Više od jedne trećine njenog stanovništva u opasnosti je od nepredvidive naravi prirode, pa joj zbog toga prijete potresi, vulkanske erupcije i cikloni. Vanuatu je zato zauzeo prvo mjesto na “World Risk Report” listi sa indeksom od 36,72 odsto. Slijede Tonga, Filipini, Salomonska ostrva i Gvatemala. Područja sa velikim rizikom su Karibi, Srednja Amerika i južni dijelovi afričkih država.
U Evropi je narizičnije područje Albanije, koja je po opasnosti od prirodnih katastrofa na 37. mjestu. U vrhu je i Holandija. Srbija, sa 7,12 odsto, spada u zemlje srednjeg rizika, a Hrvatska je po pitanju prirodnih katastrifa prilično sigurna i nalazi se na 122. mjestu, sa rizikom od 3,97 odsto.
Izvještaj navodi da je najsigurnije živjeti u Kataru, čiji indeks sigurnosti iznosi samo 0,08 odsto. Siguran je i Island, zbog jakih kapaciteta u borbi s prirodnim katastrofama.
Prema analizi naučnika Pita Rajlija, postoji 12 odsto šanse da će velika solarna oluja pogoditi Zemlju u sljedećih 50 godina, a to će se vjerovatno dogoditi do 2025. godine. Oluja će ometati radio signale, GPS, satelitsku komunikaciju i milione elektronskih uređaja širom planete, i prouzrokovati štetu od jednog do dva triliona dolara u prvoj godini nakon udara. Za potpunu sanaciju biće potrebna čitava decenija.
Velika američka geološka studija pokazala je kako postoji velika vjerovatnoća zemljotresa magnitude veće od osam stepeni Rihterove skale, kakav nastaje jednom u 30 godina, koji će pričiniti štetu u krugu od nekoliko hiljada kilometara od epicentra. Potres će, najvjerovatnije, krenuti iz rasjeda San Andreas i uništiće sve od juga Kalifornije do unutrašnjosti Los Anđelesa.
Više od 300 svjetskih naučnika je napravilo “realan scenario krize”, predviđajući da će potres izazvati popratne talase koji će putovati brzinom od 11.600 km/h i prouzrokovati ogromnu štetu na putevima, kućama, mostovima i zgradama. Preko pet miliona dolara uloženo je u razvoj sistema za rano upozoravanje, ali je on danas u stanju da izda upozorenje tek 10 sekundi prije samog potresa.
Naučnici sa Univerziteta u Londonu, u saradnji sa kolegama sa Kalifornijskog univerziteta, na čelu sa doktorom Stivenom Vordom predviđaju da će vulkan Kumbre Vieha na Kanarima eruptirati i, potom, stvoriti najveći cunami u istoriji Zemlje. Oni tvrde da je, tokom posljednjeg potresa na tom području, došlo do pucanja strukture vulkana, zbog čega je njegova lijeva strana potpuno nestabilna. Ako do erupcije dođe, to će prouzrokovati ogromne talase koji će putovati brzinom od 800 km/h i za nekoliko sati doći do obala Kariba, SAD-a, Engleske…
Prava opasnost leži u postepenom povećanju nivoa mora, tvrde naučnici sa Instituta Virdžinija. Prema opsežnoj studiji, nivo mora duž istočne obale SAD-a, od Ki Vesta na Floridi do kanadskog Njufaundlenda, u stalnom je porastu od 1987. godine. Svake godine more se podiže za oko 0,3 milimetra, što je četiri puta brže nego bilo gdje na Zemlji. Pretpostavlja se da će u Njujorku nivo mora porasti za 79 centimetara do 2050. godine, zbog čega će trećina grada biti potopljena.
Nakon što je zemljotres Tohoku pomjerio kopnenu masu Japana, 20 od ukupno 110 aktivnih vulkana u Japanu pokazali su povećanu seizmičku aktivnost. Tamošnji vodeći stručnjaci veruju da do erupcije može da dođe svakog dana, a prema proračunima Japan će imati jednu masovnu erupciju svakih 37 godina.
Na listi aktivnih vulkana je planina Fudži, najviši vulkan Japana na 3.773 metara nadmorske visine. Francuski i japanski naučnici objavili su izvještaj prema kome je Fudži jedan od nekolicine vulkana koji ima najveće šanse da eruptira. Kako je vulkan udaljen samo oko 100 kilometara od Tokija, grad će najvjerovatnije pokriti tone pepela, a biće potrebna evakuacija preko 750 hiljda ljudi.
