Psihopate su neshvaćena grupa ljudi. Neki su zli, neki ne – ali u najvećoj mjeri čini se da se u osnovi radi o ljudima s nerazumljivim motivima. Nova studija koju je proveo tim na Sveučilištu Harvard osvijetlila je temeljne uzroke psihopatije.
Objašnjavajući nalaze u časopisu Neuron, istraživači opisuju da su otkrili neurološko “ožičenje” koje psihopate čini tako impulsivnima, a ponekad i opasno bezobzirnima. Iako je prethodno bilo pretpostavljeno da je nedostatak empatije karika koja izaziva nesmotrene odabire i akcije, ovaj tim je zaključio da je ključ ipak u privlačnosti kratkoročne nagrade kao motivaciji koja stoji iza njihovih odluka.
– Budući da su odluke psihopata ono što uzrokuje toliko problema, pokušali smo razumjeti šta se događa u njihovom mozgu kad donose odluke koje uključuju kompromise između gubitaka i prednosti djelovanja, rekao je glavni autor Josh Buckholtz, izvanredni profesor psihologije. Da bi to postigli, njegov tim je primijenio mobilni skener za mozak na 50 zatvorenika koji su u prošlosti pokazivali psihopatske tendencije. Dok su bili prispojeni na MRI stroj, zatvorenici su dobili test “odgođenog zadovoljenja”, pri čemu su morali odlučiti hoće li odmah uzeti manje novca iz hrpe, ili pričekati i dobiti više novca za par sati. Impulzivniji i više psihopatski pojedinci zahtijevali su zadovoljenje mnogo ranije, kako se i očekivalo. Pojedinci s visokim rezultatima psihopatije pokazali su veću aktivnost u području mozga povezanog s neposrednom nagradom.
Dok su razmišljali o svojim odlukama, MRI skeneri snimali su dva ključna područja mozga – jedno povezano s “mentalnim putovanjem kroz vrijeme”, koje omogućuje razmišljanje o budućim posljedicama naših akcija, i drugo povezano s neposrednijim donošenjem odluka. Tim je utvrdio da je veza između ta dva dijela mozga daleko slabija kod zatvorenika s psihopatijom. Zanimljivo je da je korelacija između snage povezanosti dvaju područja mozga i sklonosti impulsivnosti bila toliko jaka da bi naučnici mogli koristiti samo skeniranje mozga kako bi tačno predvidjeli koliko su puta zatvorenici bili osuđeni za zločine.
Psihopatija je loše definisano “stanje”. Nije prepoznatljiva niti se može opisati samo jednim obilježjem, riječ je zapravo o tendenciji osobe da pokaže niz srodnih osobina i ponašanja. To uključuje nedostatak empatije, sposobnost emocionalnog otcijepljenja, loš osjećaj za samoočuvanje, neprihvatanje autoriteta, nedostatak straha i savjesti i slično.
Psihopati će također vjerovatnije od drugih pokazati odlike narcizma i makijavelizma (manipulativnosti). Kada promislite o tome, kapitalizam je idealno igralište za ambiciozne psihopate – penjanje uz ljestvice društva ili karijere bez razmišljanja o onima koji su izgurani s puta.
Ipak, nijedna od ovih osobina automatski ne čini psihopate “ludima” ili “zlima”, iako se čini da oni s visokim psihopatskim tendencijama izgledaju pomalo nemilosrdni i hladni.
