Hv1a/GNA, formula izrađena na bazi paukova otrova i proteina iz visibabe “nudi alternativu” vrlo spornim insekticidima neonikotinoidima koji se danas rabe u cijelome svijetu, ističe profesor Angharad Gatehouse.
Otrov je uziman od pauka iz porodice hexathelidae, koji su najotrovniji, a svoje mreže pletu u obliku tunela.
Da bi se testirala otrovnost tih pesticida pčele su bile hranjene dozama tog proizvoda u postotcima većima od onih koji se nalaze u prirodi. Učinci su “vrlo blagi” na njihov postotak preživljavanja, a nisu otkrivene posljedice na njihovu sposobnost učenja ili pamćenja što je ključno važno, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u znanstvenom časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Svaki poremećaj tih funkcija “ima teške posljedice za preživljavanje kolonija pčela, jer pčele koje ne mogu učiti neće biti sposobne pronaći hranu i vratiti se u svoje košnice”, ističe se.
“I ličinke su ostale neoštećene pošto su bile izložene djelovanju Hv1a/GNA”, kaže Geraldine Wright, jedna od suautora članka, a lani je sudjelovala u studiji kojom su dokazani negativni učinci pesticida neonikotinoida na kognitivne sposobnosti pčela.
“Više od 90 posto biljaka na planetu ovisi izravno ili neizravno o oprašivačima za preživljavanje” ističe Wright
“Ako uništimo bioraznolikost oprašivača, tada učinkovitost naših pesticida više neće imati nikakvu važnost jer više neće biti ni kultura koje treba zaštititi”, objasnila je Wright.
Europska unija je 2013. na dvije godine zabranila uporabu tri pesticida neonikotinoida. No uzroci smrtnosti pčela su višestruki, a među njima su Varroa, grinja koja napada medonosne pčele, gljivica Nosema i monokultura.
