Naučnici su došli do zapanjujućih otkrića o štetnim posljedicama altruizma. Dobrota je nešto oko čega se ljudi često žestoko raspravljaju. S jedne strane imate ljude koji će reći da su sami sebi uvijek na prvom mjestu, a drugi kažu da je bitno razmišljati o potrebama drugih. Istraživači kažu da epidemija usamljenosti, koja hara zapadnim svijetom, može biti jednako opasna po zdravlje kao i pušenje ili pretilost. Dok postoje tako jasni dokazi da je društvena aktivnost gotovo jednako bitna kao i tjelesna aktivnost, “Newsweek” se pita zar nije logično da trošimo barem jednako truda na održavanje dobrih odnosa kao i na ostale zdrave aktivnosti kao što je vježbanje i dijeta.
Kao i sve druge aktivnosti, tako i održavanje društvenih kontakata zahtjeva ulaganje vremena, energije, a ponekad i nešto novca. Međutim, koliki su benefiti dobrote i deljenja?
Društvene prednosti, čini se, postoje. Barem ako pitate evolucijske psihologe koji su razvili teoriju o kompetitivnom altruizmu. Teorija kaže da pojedinci skloni pomaganju imaju viši društveni status u grupi, a samim time imaju više prilika za izbor potencijalnih partnera. Čak i aktualna istraživanja pokazuju da altruistični ljudi govore da su zadovoljni svojim životom i da imaju manje problema s depresijom.
Kao i svaka priča, tako i altruizam ima svoju drugu stranu. Istraživanja sugeriši da postoji i višak dobrote ili dobročinstva. Simptomi stresa i uopšteno lošeg mentalnog stanja najčešće se bilježe kod ljudi koji svakog dana pomažu drugima. Nije riječ samo o zdravstvenim radnicima, već i o ljudima koji se brinu o članovima porodice. Balansirati između brige o drugima i brige o sebi zahtjevan je posao. Iako smo svijesni koliko je bitno odvojiti nešto vremena za sebe, to nije uvijek lako.
Međutim, dobrota znači i da imate prijatnu ličnost, niste agresivni, manipulativni ili osvetoljubivi. Dobrobiti svega toga ipak nisu toliko jasne. Izražavanje ljutnje povezano je s povećanim rizikom od srčanih bolesti u zapadnom svijetu, u azijskim kulturama je upravo suprotno.
Zapadna istraživanja su pokazale da je ljutnja i potiskivanje bijesa povezano s lošijim zdravstvenim stanjem. Stoga, preporučuje Džulijet Vakefild, izbjegavajte ljutnju, ali ako se već naljutite, onda biste trebali to i pokazati.
