Pokaznom vježbom prisilnog prizemljenja “neidentificirane letjelice”, koju su izveli borbeni zrakoplovi zračnih snaga Italije i Grčke u suradnji sa zrakoplovstvom Vojske Crne Gore, u utorak je NATO počeo redovito patroliranje i čuvanje crnogorskog zračnog prostora.
Ulogu “nepoznate” letjelice koja je bila presretnuta imao je zrakoplov crnogorske vlade, a u njemu su bili crnogorski ministar obrane Predrag Bošković i predstavnik NATO-a, brigadni general Roberto di Marco.
Vježba je održana u zračnoj luci u Podgorici, upravo na dan prve obljetnice članstva Crne Gore u NATO-u.
Nakon pokazne vježbe ministar Bošković je kazao da su od danas nebo i more Crne Gore zaštićeni.
“Okrenuli smo se budućnosti i Crnu Goru doveli do nivoa koji predstavlja novi kvalitet života, novi bezbjednosni aspekt”, kazao je ministar Bošković, koji je posebno zahvalio Italiji i Grčkoj što su prihvatile da budu dio zaštitnog korpusa neba iznad Crne Gore.
Istodobno je i najavio skoru modernizaciju domaćih oružanih snaga, najprije pješaštva, a onda i mornarice.
Primjer kolektivne odbrane
Brigadni general Di Marco kazao je da NATO misija znači zaštitu zračnog prostora 24 sata dnevno. To je, kako je naveo, primjer kolektivne obrane koja je u srcu NATO-ova osnivačkog ugovora.
“Načelo NATO air policing primjenjuje se na sve nove saveznice nakon učlanjenja. Svi za jednog jedan za sve. Crna Gora danas, kao i 28 saveznika prije, iskusit će što to znači”, kazao je general Di Marco.
Naveo je i da NATO cijeni doprinos Crne Gore euroatlantskoj sigurnosti, kao i sudjelovanju u misijama u Afganistanu.
“Crna Gora pomaže, obučava i savjetuje afganistanske snage”, potvrdio je general Di Marco.
Po njegovim riječima, pristupanje Crne Gore NATO-u, kao 29. članice, primjer je NATO-ovih otvorenih vrata i politike koja vodi očuvanju sigurnosti.
Iz crnogorskog Ministarstva obrane ističu da je misija zaštite zračnog prostora (air policing) jedan od najznačajnijih oblika direktne koristi članstva Crne Gore u NATO-u.
Pojašnjavaju da suradnja saveznika u zaštiti zračnog prostora članica Saveza bez vlastitih kapaciteta za zaštitu, koja je počela 1961. godine, uključuje zaštitu neba iznad Islanda i Luksemburga, a od 2004. godine Estonije, Latvije i Litve – u čemu su do sada sudjelovale snage 14 država saveznica, te Slovenije, čiji zračni prostor štite letjelice Italije i Mađarske.
Navodi se i kako od 2009. lovci Italije i Grčke štite zračni prostor Albanije, te da od 2015. godine Belgija, Nizozemska i Luksemburg zajednički štite svoje zračne prostore.
