NATO će učiniti sve da smiri tenzije na Zapadnom Balkanu, poručio je u Sarajevu Jens Stoltenberg, generalni sekretar Saveza.
“NATO je u ovom regionu već dvije decenije da pomogne stabilizaciju regiona i da održi mir i to je razlog zašto smo i dalje ovdje. I NATO i svi njegovi saveznici će uraditi sve da smiri tenzije i da se izbjegnu bilo kakve eskalacije i to je poruka Saveza”, naglasio je Stoltenberg nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu. “To je poruka koju prenosim svim zemljama, svim akterima u ovom regionu. Najbolji način da se izbjegnu novi konflikti, nove tenzije je da se nastave jačati sigurnosne institucije BiH, da se nastave implementirati reforme i da se nastavi raditi s NATO-m na jačanju partnerstva između NATO-a i BiH”, rekao je on.
Do nestabilnosti, kako je dodao predsjedavajući tročlanog bh. Predsjedništva Mladen Ivanić, “može doći samo zahvaljujući nama, a mi smo i jedini koji možemo obezbijediti pravu stabilnost”. “U tome nam NATO može pomoći, ali stabilnost zavisi od nas, a ne od NATO-a”, poručio je Ivanić.
Povećan ruski utjecaj na Balkanu
Osim o činjenici da se države na Balkanu – susjedi BiH – u posljednje vrijeme naoružavaju i moderniziraju svoju opremu, čime se, uz ionako nestabilnu političku, ekonomsku i sigurnosnu situaciju u BiH unose dodatni nemiri, sve se više govori i o rastućem ruskom utjecaju na Balkanu, sa fokusom na Crnu Goru i BiH.
Generalni sekretar NATO-a tvrdi da je Savez upoznat s tim. “Vidjeli smo izvještaj o povećanju ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Također smo vidjeli i izvještaj iz Crne Gore, ali i Srbije o ruskoj intervenciji u političkom procesu u Crnoj Gori prije izbora prošle godine i to je nešto što pratimo veoma pomno”, rekao je Stoltenberg novinarima u Sarajevu. NATO, kako je dodao, radi na pojačanju obavještajnih kapaciteta svojih saveznika. “Naravno da radimo i sa drugim NATO saveznicima u regionu, uključujući i Crnu Goru koja će uskoro postati punopravna članica, tako da jačamo njihove odbrambene institucije, ali i obavještajne službe”.
“Najbolji način da povećate otpornost na bilo koju vrstu vanjskog utjecaja ili intervencije je da osigurate da su demokratske institucije u zemljama Zapadnog Balkana jake, da se bore protiv korupcije, da se moderniziraju i da implementiraju reforme… i da su u mogućnosti oduprijeti se. Za mene je to još jedan od argumenata da se nastavi raditi sa partnerima u ovom regionu da bi se ojačale njihove demokratske institucije”, naglasio je Stoltenberg.
BiH van Trumpovog fokusa
Premda upitan, Stoltenberg nije komentirao mogući odnos ili interes nove američke administracije prema dešavanjima na Balkanu, no to je prokomentirao Mladen Ivanić.
“Ja sam dugo u politici u BiH i znam implikacije u politici i u doba administracije predsjednika Busha i u doba Obame. I za jednu i za drugu administraciju mi nismo bili velika tema, pa ne vjerujem da ćemo biti velika tema ni u administraciji predsjednika Trumpa”. Ivanić je dodao kako će BiH vjerovatno biti tema birokrata u ministarstvu vanjskih poslova SAD, što, kako kaže, “čak nije ni loše, osim ako ne napravimo toliko velik problem pa da postanemo zanimljivi i velikim političarima, a to sigurno nije dobro”.
Takva politika SAD, kako kaže, ipak nije zabrinjavajuća, budući da se BiH opredijelila za europski put, te “da je prirodno da političko-zakonodavni uticaj ide dominantno preko Brisela”. “Ja mislim da će se uticaj SAD i Rusije svesti na učešće u Savjetu za implementaciju mira (PIC) i to je i njihova obaveza dok god postoji Visoki predstavnik ovdje”, rekao je Ivanić.
Jačim obavještajnim kapacitetima protiv ISIL-a
Jedno od nezaobilaznih pitanja svakako je bilo i pitanje borbe protiv ISIL-a, te odlaska, mahom mlađih ljudi, iz BiH na strana ratišta, većinom u Iraku i Siriji. Mladen Ivanić tvrdi da bh. vlasti pažljivo prate sve što se događa s učešćem ljudi iz BiH na stranim ratištima. Kaže da je u jednom momentu bilo dosta više ljudi koji su iz BiH odlazili za Siriju ili Irak, no da se njihov broj znatno smanjio u posljednje vrijeme, nakon izmjene zakona kojim je zabranjen odlazak na strana ratišta.
“No, realno govoreći, ljudi koji su ratovali u Siriji, zarad ko zna kakvih ciljeva, i koji su došli ovdje jesu potencijalna opasnost. Ko bi zatvarao oči pred tim bio bi bezbjednosno i politički vrlo naivan”, upšozorava Ivanić. Dodaje ipak da bh. sigurnosne agencije to jako dobro prate i da su vrlo dobro koncentrirani ne na te aktivnosti. Ističući da je borba protiv svakog oblika ekstremizma, bez obzira odakle dolazi, ključna obaveza političara i vjerskih lidera naroda iz kojih to dolazi, Ivanić je naglasio da ga “ohrabruju potezi koji su urađeni u dijelu religijskog, političkog, intelektualnog kruga Bošnjaka u BiH koji su se ogradili od ekstremizma, od takve upotrebe vjere i jako me ohrabruje činjenica da je BiH saglasna sa svima i da podržava i podržavat će i dalje aktivnosti u borbi protiv tzv. Islamske države”.
Jens Stoltenberg također je naglasio važnost činjenice da se vjerski lideri ograđuju od svih vidova ekstremizma i da se odupiru ideološkim utjecajima ekstremista, dodajući da i NATO djeluje u tom smislu, posebno na obavještajnom planu.
“Jako je važno biti svjestan da se neki od ratnika sada vraćaju i to je nešto što izaziva zabrinutost i što moramo pažljivo pratiti. To je također i razlog zašto su članice NATO-a pojačale svoj obavještajni rad i način na koji razmjenjujemo obavještajne podatke”, rekao je Stoltenberg. Napomenuo je kako je NATO nedavno uspostavio novi odjel “koji je isključivo posvećen obavještajnim podacima”.
