Ugovori su potpisani u Administravnoj kancelariji Vlade Kosova u Sjevernoj Mitrovici, potvrdila je za RSE Adrijana Hodžić, šefica ove kancelarije.
„Znači 378 ljudi juče je raspoređeno po različitim sektorima u okviru kosovskog sistema i ja se sada nadam da će od sad pa nadalje 378 porodica imati redovna primanja kroz kosovski sistem“, kazala je ona.
Ranije je te ugovore potpisalo oko 100 pripadnika Civilne zaštite.
Dakle, od 1. januara njih 483 će primati plate iz kosovskog budžeta, a kako je rekla ministarka za dijalog u Vladi Kosova Edita Tahiri, sada je red na Srbiju da ukine plate tim radnicima i da „zakonski ugasi ovu ilegalnu strukturu“.
Ovo je bilo predviđeno sporazumom iz dijaloga Kosova i Srbije u marta 2015, a kako je rekla Tahiri, „ovo je važan korak ka uspostavljanju državnog suvereniteta na sjeveru zemlje“.
Kosovske institucije godinama vrše napore da ugasi paralelne strukture Srbije na Kosovu.
Bajram Gecaj, zamjenik ministra za lokalnu samoupravu, za RSE navodi da je integracija Civilne zaštite samo jedan u nizu koraka u gašenju tih struktura.
„Prije toga su ugašene pravosudne strukture, policija, imali smo uspješnu integraciju pripadnika policije. Potpuno gašenje paralelnih struktura desiće se formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom“, kazao je on.
Ranđel Nojkić, dobar poznavaoc situacije na Kosovu iz centralnog djela zemlje, kaže za RSE da je integracija Civilne zaštite dobro rješenje i da će to doprinijeti smanjivanju tenzija između Beograda i Prištine, ali i između sjevera Kosova i kosovskih institucija.
On očekuje da će se do kraja godine integrisati i preostali dio privremenih opštinskih organa Srbije koji još uvijek djeluje na Kosovu, formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom.
„Oni postoje i vjerovatno će postojati sve do onog trenutka dok se status Zajednice srpskih opština ne bude rješio. Kada se bude rješio status Zajednice, ti privremeni organi će polako da se gase. Pretpostavljam da je to način rješavanja tog problema. Postoji tu jedno drugo pitanje, a to je socijalno pitanje svih tih ljudi koji su do sada primali plate. Šta će se sa njima desiti ukoliko bi se ti organi ugasili sada? Ti bi ljudi ostali bez plata. Ovako je način da se napravi prenos, da se ti ljudi koji su radili u tim institucijama polako prebacuju u institucije Kosova, a Zajednica opština sa srpskom većinom jeste institucija Prištine“, kaže Nojkić.
Preživljavanje prevladalo patriotizam
On kaže da su do sada svi ovi radnici bili na teret budžeta Srbije, te da je logično da će prilikom integracijom srpskih lokalnih samouprava u kosovski sistem Beograd polako početi sa ukidanjem prihoda tim radnicima, kao što je bio slučaj, kako kaže, sa policijom.
Za Marka Jakšića, potpredsjednika Demokratske stranke Srbije iz Sjeverne Mitrovice, sve ovo u prevodu znači da Srbi pristaju da postanu dio, kako je on rekao „tzv. samoproglašene Republike Kosovo“, i da se Srbija odriče djela svoje teritorije. Kako kaže, integracija Civilne zaštite je samo početak integracije.
„To je još jedan kamen na izgradnji nezavisnog Kosova koja ova sadašnja vlast radi. Ljudi su pristali. Ako ih je otkačila matična država, onda ljudi od nečega mora da žive, ako im ta ista matična država obećava da to ništa naročito nije, da to ne znači priznavanje Kosova, što je jedna prevara…Ljudi su pristali upravo iz gole materijalne egzistencije. Između patriotizma i preživljavanja, ljudi su se odlučili za preživljavanje. Isto će se desiti i sa sudstvom i sa zdravstvom i sa prosvetom“, kaže Jakšić.
Radnici Civilne zaštite pročitali su ugovore od početka do kraja, kaže Adrijana Hodžić, šefica Administrativne kancelarije, i dodaje da je među njima postojala zabrinutost.
„Jeste postojala neka neizvesnost, imala sam utisak da su u nekoj neverici, vidjela sam da su svi redom, od prvog do posljednjeg, detaljno pročitali svoje ugovore jer jednostavno ljudi žele da budu oprezni. Još uvijek postoji neka doza nepovjerenja i vjerujem da će se to vremenom regulisati“, dodaje ona.
Kako je saopšteno iz Vlade Kosova, ovi integrisani radnici raspoređeni su po različitim institucijama, u Ministarstvu rada i socijalne zaštite, obrazovanja, poljoprivrede, kulture, trgovine, infrastrukture, za zajednice i povratak, ekonomski razvoj, ali ih ima i po agencijama i institucijama kao što su Poreska uprava, Zavod za statistiku, Carina, Katastar i d
