U susret petoj godišnjici nezavisnosti Kosova koja se obilježava 17. februara, premijer Hashim Thaçi razgovarao je sa novinarom RSE Zijadinom Gashijem. Intervju priredila Amra Zejneli.
RSE: Međunarodni predstavnici su ocjenili da će naredna dva mjeseca biti odlučujuća kada je u pitanju proces razgovora sa Srbijom. Kakva su vaša očekivanja i kakav može biti ishod ovog dijaloga?
Thaçi: Do sada smo održali četiri sastanaka sa premijerom Dačićem, uz posredstvo baronese Catherine Ashton. Mogu slobodno reći da su sastanci bili produktivni i konstruktivni. Želim da vjerujem da će slijedeći sastanak, a posebno nakon sastanka predsjednika, gospođe Jahjage i gospodina Nikolića, biti održan u novom duhu. Sastanak koji će se desiti u bliskoj budućnosti predstavlja i novo poglavlje u procesu normalizacije odnosa između države Kosova i Srbije.
Očekujem inteziviranje ovog procesa koji će donijeti i rezultate, a kako bi definitivno došlo do normalizacije situacije na sjeveru Mitrovice, do gašenja i udaljavanja bezbjednosnih struktura Srbije iz tog djela. Ta odgovornost je direktno na premijeru Srbije, dakle Dačiću.
Što se naše strane tiče mi ćemo predstaviti našu pozitivnu ponudu za Srbe na sjeveru, kako bi se oni integrisali u nov kosovski život, u budućem Parlamentu Kosova i u centralnim i lokalnim institucijama. Radimo na stvaranju boljih uslova za transformaciju ili integraciju obrazovnih i zdravstvenih struktura, u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova.
RSE: Nekoliko puta je rečeno da Priština treba imati ponudu za sjever Kosova, kako bi se osigurala integracija srpske zajednice i opština na sjeveru. O čemu se konkretno radi i kakva može biti ponuda vlade?
Thaçi: Srbi na Kosovu ili jedna etnička zajednica na Kosovu uživaće jednaka prava na cjeloj teritoriji. Neće postojati etničke grupe sa pravima dvostrukih standarda za zajednice, a to neće važiti ni za Srbe. Naša ponuda je izuzetno velikodušna, u skladu je sa Ustavom i zakonima Kosova, sa evropskim standardima. Građani na sjeveru su 13 godina bili pod prevarom Beograda, i to zahtjevima za podjelu Kosova, ali taj san Srbije je ugašen jednom zauvjek 25. jula 2011. Sada, tu prevaru građana na sjeveru, Vlada Kosova, ja kao premijer zemlje, imam za obavezu da postepeno pretvorim u nadu, kako bi se oni integrisali u nov demokratski život, organizovali slobodne izbore za četiri opštine na sjeveru, i kako bi imali legitimno rukovodstvo.
Počnimo time što ćemo preko razvojnog fonda investirati u infrastrukturu i promjeniti život građana u tom djelu nabolje. Potreban nam je pravosudni sistem u skladu sa evropskim standardima i Ustavom i zakonima Kosova, kao i integracija građana u sve kosovske institucionalne mehanizme – u obrazovanje, zdravstvo, javne usluge, policiju, Bezbednosne snage Kosova, a kako bismo izgradili demokratske, multietničke i funkcionalne institucije na svakom koraku teritorije Republike Kosovo.
Mi ćemo poštovati i sva prava koja proizilaze iz naših obaveza, iz međunarodnih sporazuma, kao i pravo legitimnog interesovanja Srbije za srpske građane na Kosovu. Želim da vjerujem da će se ovaj proces dijaloga u Briselu okončati normalizacijom međudržavnih odnosa Kosova i Srbije, otvarajući tako jedan novi proces dobrosusjedstva koji je do sad nedostajao.
Pet godina kasnije Kosovo je drugačije
RSE: Uzimajući u obzir protivljenje sa kojima su se kosovske institucije suočavale kada je u pitanju prostiranje vladavine zakona na sjeveru, da li očekujete da će doći i do jednog privremenog rješenja na sjeveru na osnovu kojeg će međunarodna zajednica imati glavnu ulogu, a sve to do normalizacije stanja u tom djelu zemlje?
Thaçi: Stanje na sjeveru se razlikuje od ostalog djela Kosova. U pitanju je nepodnošljivo stanje i za njega je potrebno brzo i pravo rješenje. To rješenje mora da bude u skladu sa Ustavom Kosova i tako će i biti, i neće biti rješenja za koja se neki zalažu, ili pak Beograd. Kosovo je jedno i jedinstveno. Mi ćemo uvjek podržavati proces integracija, a ni u kom slučaju nećemo podržati proces izolacije.
RSE: Da li ćete integrisati srpske paralelne institucije u institucije koje bi proizašle na slijedećim izborima?
Thaçi: Mi ćemo prisvojiti strukture obrazovanja, zdravstva i javnih usluga, ali istovremeno ne pretendujemo da nametnemo vođstvo na sjeveru. Građani u tom djelu treba da imaju prava da sami izaberu svoje lidere. Pozvaćemo i OEBS da organizuje i upravlja ovim procesom kako bi bio što pouzdaniji.
RSE: Za par dana Kosovo će obilježiti petogodišnjicu od proglašenja nezavisnosti. Gdje je Kosovo danas, pet godina kasnije?
Thaçi: Pet godina kasnije Kosovo je drugačije. Kosovo je poštovan međunarodni subjektivitet. Nezavisnost je priznalo oko 100 država. Kosovo je učlanjeno u Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond i Evropsku banku za obnovu i razvoj i u toku su procesi učlanjenja u regionalne i međunarodne institucije. Učinjeni su važni koraci u ekonomskom razvoju, i stoga je na Kosovu svake godine bio zabilježen ekonomski rast od 4 odsto. Otvorena su i nova poglavlja za novo, demokratsko i evropsko Kosovo. Ovih pet godina su bile godine uspjeha, a to su procjenili građani ali i međunarodna zajednica. Najbolji primjer toga je okončanje nadgledanja nezavisnosti, kada je cjela međunarodna zajednica ocjenila da je Kosovo učinilo napredak kako bi mu se pružilo povjerenje u narednim koracima ka evropskoj perspektivi. Naravno da je potrebno još rada jer smo naslijedili ne tako dobru ekonomsku situaciju. Nezavisnost Kosova je poslala dobru poruku da je ovo zemlja mira, stabilnosti i suživota, istovremeno i odraz regionalne saradnje i evropske perspektive za cijeli region. Ali, svjesni smo da moramo raditi još, ne samo na političkom i diplomatskom polju, već i na ekonomskom, u oblasti vladavine zakona, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i ostalih negativnih pojava.
RSE: U utorak ste održali sastanke sa delegacijom Evropske komisije o procesu vizne liberalizacije. Nisu date velike nade da će se Kosovari u bliskoj budućnosti slobodno kretati u zemljama EU.
Thaçi: Kašnjenje Kosova ka viznoj liberalizaciji nema tehničke već političke razloge, i te prepreke leže u Briselu, s obzirom da ne postoji jedinstvo među članicama o statusu Kosova. Ovo kašnjenje Brisela je nepravdeno u odnosu sa Kosovom. Mi smo se tretirali kao građani drugog reda i u bivšoj Jugoslaviji, a ne želim da vjerujem da se tako nešto može desiti i od strane EU. Nas je oko 2 miliona građana, mi priznajemo i razumijemo Evropu, i najmlađi smo Evropljani, i nepravedno kasnimo za slobodnim kretanjem u zemljama EU. U rekordnom roku smo sproveli potrebne standarde i kriterijume ali nema opravdanja da za Kosovo postoje dvostruki standardi u odnosu na ostale zemlje koje su prošle isti ovaj proces.
