Takozvanim Sitting-rising test (SRT) može se ustanoviti je li osoba koja nije sportaš u dobroj fizičkoj formi te koliki je rizik od smrtne bolesti, zaključio je Arauja.
Ovaj test rezultat je dugogodišnjeg rada brazilskog doktora Claudia Gil Arauja, koji je u radu sa sportašima na ovaj način porcjenjivao njhivu gipkost, snagu te stanje njihovog tijela. Takozvanim Sitting-rising test (SRT) može se ustanoviti je li osoba koja nije sportaš u dobroj fizičkoj formi te koliki je rizik od smrtne bolesti, zaključio je Arauja.
Znanstvena studija s primjenom SRT-a koja je objavljena prije godinu dana u časopisu European Journal Of Cardiology izazvala je različite reakcije. Neki su odušeljeni idejom i lakom primjenom testa dok su drugi skeptični.
Zanima vas kako napravit SRT?
Udobno se obucite, stanite stabilno i uspravno te se bez oslanjanja spustite na pod u sljedeći položaj.
Zatim se ustanite bez pomoći šaka, koljena, nogu ili drugih djelova tijela.
Spuštanje na pod i ustajanje boduju se s maksimalnih 10 bodova – pet za spuštanje, pet za ustajanje.
Za svaku pomoć pri spuštanju ili ustajanju oduzima se po bod. Pola boda oduzima se za gubitak ravnoteže.
Dr. Arauja naglašava kako je bitno održati tijelo u dobroj formi ukoliko želite zdrav i dug život. Na temelju rezultata testa uspostavljena je i tablica rizika, tako osobe koje imaju osam i manje bodova imaju dvostruko veće šanse da završe svoj život u narednih šest godina u odnosu na osobe koje imaju devet ili deset bodova.
Osobe koje su postigle tri ili manje bodova, čak su pet puta ugroženije od onih sa osam, devet ili deset bodova.
Testovu su provedeni na osobama u dobi između 51 i 80 godina, a Arauja tvrdi kako je SRT siguran za osobe u toj dobi.
“Ljudima je sve teže sagnuti se i nešto dohvatiti s poda, imaju lošu ravnotežu i slabe mišiće pa je i veća vjerojatnost da će padati i ozlijeđivati se”, kaže Arauja.
Tablica rizika za osobe mlađe od 50 godina ne vrijedi, no svakako se preporučuje da naprave test kako bi provjerili stanje svoga tijela.
