60 godina nakon smrti sovjetskog diktatora, Rusija doživljava novi procvat njegovog kulta. Staljinovi portreti nalaze se na autobusima, sličicama, posterima. Mnogi se pitaju zašto se ovaj kult razvio baš danas.
Josif Visarionovič Staljin umro je 5. ožujka 1953. u dobi od 72 godine. Njegova je smrt izazvala masovnu žalost u tadašnjem Sovjetskom savezu, a i u drugim dijelovima bivšeg Istočnog bloka.
Ruska državna televizija ovih se dana intenzivno bavi Staljinom kao čovjekom, koji je u teška vremena morao donositi teške odluke. Pojedini političari čak predlažu da se Volgogradu ponovo vrati ime Staljingrad. Oni smatraju da bi to ime, koje je uklonjeno u jeku “destaljinizacije” 1961. godine, moglo trajno podsjećati na pobjedu nad Hitlerovom Njemačkom. Zašto se u Rusiji i danas toliko žali za ovim masovnim ubojicom? O tome se ovih dana u toj zemlji vrlo burno raspravlja.
Staljina se obožava kao veliku zvijezdu, tvrdi poznati publicist Nikolai Svanidse u članku objavljenom u listu MK. “On više nije krvoločni diktator, nego je skoro Isus Krist”, provokativno komentira Svanidse. On ocjenjuje da se danas nije mnogo toga promijenilo u odnosu na ranije: “Narod se slabo brine o slobodi i demokraciji (…), ravnodušno pristaje na sve, glasuje jednoglasno. I ponovo mrzi Ameriku.”
Borci za ljudska prava i povjesničari već godinama upozoravaju da su, nakon faze otvorenosti i demokratskih promjena, mnogi arhivi još dan danas – zatvoreni. I zato je rasvjetlivanje Staljinovih zločina teško. Njegovi logori smrti, strijeljanje svećenika i drugih nevinih osoba, velika glad, cijela dimenizija brutalne nečovječnosti Staljinovog režima uopće se više ne spominje u javnim raspravama.
Promjena raspoloženja
No, ima i onih roditelja koji su šokirani time što se u školi Staljina opisuje prije svega kao “učinkovitog menadžera” i utemeljitelja SSSR-a kao svjetske sile. Povjesničar Aleksander Vatlin sa Sveučilišta u Moskvi smatra kako prijeti opasnost da Staljin kao “simbol hrabrosti i autoriteta” postane popularan među mladima. Analitičari upozoravaju da se Staljinov lik i dalje koristi za podjele u društvu i skretanje pažnje s važnih pitanja. “O Staljinu se puno priča jer nedostaje realne politike”, rekao je književnik Mihail Weller na okruglom stolu organiziranom povodom 60. godišnjice Staljinove smrti.
Rusija i danas osjeća teške posljedice Staljinovog komunističkog gospodarenja, kaže ekonomist Mihail Aleksejev. On kao primjer navodi da država i dalje previše toga drži u svom vlasništvu, što, prema njegovom mišljenju, koči razvoj.
Unatoč svim tim kritikama, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da sve više Rusa pozitivno ocjenjuje bivšeg diktatora. Anketa koju je prošle jeseni proveo institut Levada pokazuje kako 48 posto ispitanika smatra da je odigrao pozitivnu ulogu u povijesti. Još prije 15 godina je 60 posto Rusa imalo negativno mišljenje o Staljinu.
