“Razvoj umjetne inteligencije rezultirat će masovnim gubitkom radnih mjesta, milioni ljudi ostat će bez posla i plaće, a svjetske vlade nisu pripremljene za taj scenario”, to je zaključak vodećih globalnih investitora koji su se ovih dana našli na tehnološkoj konferenciji Web Summit u Lisabonu.
Kako piše časopis Forbes, lisabonska konferencija okupila je 224 svjetska ulagača koji ukupno raspolažu s više od 100 milijardi dolara investicijskog kapitala: njih 53 posto drži kako je “neizbježno da će razvoj umjetne inteligencije uništiti milione poslova”, dok ih čak 93 posto smatra da vlade nisu spremne za takav razvoj situacije, piše “Slobodna Dalmacija“…
Istraživači s Oxforda ranije su već procijenili da će razvoj umjetne inteligencije i automatizacije u bliskoj budućnosti uništiti 50 posto svih poslova. Forbes, pak, konstatuje da je “robotska stvarnost” već nastupila, od činjenice da su samovozeći automobili, kamioni i traktori svakog dana sve bliži, do podatka da je tvrtka Foxconn, proizvođač iPhonea, ove godine čak 60.000 fabričkih radnika zamijenila robotima.
Takve promjene predstavljaju veliki izazov za svjetsku ekonomiju, koja se bazira na modelu da ljudi rade i za svoj rad primaju plaću, iz koje podmiruju poreze i životne troškove. Situacija u kojoj bi 50 posto populacije ostalo bez posla neumitno bi dovela do kraha takvog ekonomskog modela i urušavanja kompletne svjetske ekonomije, a u takvim okolnostima nastupili bi socijalni nemiri i neredi globalnih razmjera.
Zato sve više stručnjaka smatra kako je neophodna neka vrsta novog socijalnog ugovora, a mnogi rješenje vide u uvođenju bezuslovnog osnovnog dohotka (BTD), koji bi zamijenio sva druga socijalna davanja i služio za pokrivanje osnovnih ljudskih potreba. Jedan od zagovaratelja BTD-a je i poznati investitor Elon Musk, osnivač i vlasnik kompanije Tesla Motors, koji je ove sedmice u intervjuu za televiziju CNBC naglasio nužnost uvođenja zagarantiranog prihoda:
“Nakon što roboti preuzmu njihove poslove, ljudi bi morali primati univerzalni dohodak ili nešto slično. Tako će imati vremena raditi druge, kompleksnije i zanimljivije stvari. Ne znam što bismo drugo mogli učiniti”, rekao je Musk.
Iako je Švicarska nedavno na referendumu odbacila ideju uvođenja BTD-a (“za” je glasalo oko 40 posto Švicaraca), čini se da su u ostatku Evrope građani skloniji ovom revolucionarnom konceptu.
Tako je nedavno istraživanje njemačkog instituta Dalia Research, provedeno na uzorku od 10.000 Evropljana iz svih 28 članica Evropske unije (anketa je provedena u maju, prije Brexita, pa je bila uključena i Britanija), pokazalo da dvije trećine građana EU-a, njih 64 posto, podržava uvođenje BTD-a.
Od velikih evropskih država toj inovaciji najskloniji su Španci, njih 71 posto – što se tumači snažnom podrškom koju toj ideji daje tamošnji ljevičarski pokret Podemos – ali natpolovičan stepen podrške bilježe i druge ključne evropske države: Italija 69 posto, Njemačka i Poljska po 63, Britanija 62 (tamo interes za ovu ideju naročito iskazuje lider Laburističke partije Jeremy Corbyn) te Francuska 58 posto.
Istraživanje je pokazalo i neosnovanost glavnog prigovora protiv uvođenja BTD-a, a to je strah da će ljudi, ako dobiju bezuslovne pare, naprosto izgubiti motivaciju za rad te više neće htjeti raditi. Suprotno tome, samo se četiri posto anketiranih Evropljana izjasnilo da bi nakon dobivanja BTD-a prestalo raditi.
Očito je da širom Evrope sazrijeva svijest kako bi bez uvođenja BTD-a na kontinentu mogao nastati socijalni haos. Taj bezuslovni dohodak mogao bi biti rješenje paradoksa s kojim se suočava savremeno čovječanstvo, a koji je direktno povezan s najezdom robota.
Naime, nikad u historiji čovječanstva, od Adama i Eve do danas, nije postojala mogućnost za akumulaciju tolike količine društvenog bogatstva, što je danas moguće zbog činjenice da je robotski rad jeftiniji od ljudskog. Također, nikad u historiji nije postojala mogućnost da se toliki broj ljudi oslobodi mehaničkih i zamornih poslova koje su ljudi kroz cijelu historiju morali obavljati da prežive.
Sada konačno imamo robote, tehnička bića koja su u stanju preuzeti te poslove i omogućiti da, marksističkim rječnikom kazano, ljudi skoče iz “carstva nužnosti” u “carstvo slobode”.
Ali ako će posljedica “robotske revolucije” biti milijarde ljudi na cesti, bez ikakvih prihoda, onda nas tehnološki progres neće odvesti u carstvo slobode nego u carstvo bijede. U toj opreci se sastoji paradoks savremenog svijeta: nikad veće količine bogatstva, a potencijalno nikad veće količine bijede na Zemlji. Stoga se BTD nameće kao možda jedini izlaz.
