Ljudska vrsta je dobacila do međuzvjezdanog prostora
Voyager 1 je izvan dosega Sunca. Trebalo mu je 36 godina da se udalji dovoljno od Sunca odnosno njegovog elektromagnetskog polja. Ipak, do izlaska iz gravitacijskog polja Sunca trebaće mu oko 30.000 godina.
Nova metoda čitanja genoma
U januaru su naučnici objavili da imaju novi sistem za čitanje genoma, koji bi trebao olakšati genske terapije i popravak mutacija. Sistem se zove CRISPR.
Milijarde “Zemalja” samo u našoj galaksiji
Naučnici su objavili da samo u Mliječnoj stazi postoji desetak milijardi planeta koje imaju značajna zajednička obilježja sa Zemljom. Budući da postoji 50-ak milijardi zvijezda nalik Suncu, pretpostavlja se da bar petina njih može imati planete u svojim sistemima s vodom i ugodnom klimom.
Pauza u globalnom zagrijavanju
Prvi puta od 1990. godine usporava se zagrijavanje površine Zemlje. Međutim, naučnici tvrde da to nije kraj globalnom zagrijavanju jer su izmjerili 15 puta brže zagrijavanje vode u najdubljim predjelima okeana.
“Prozirni” mozak
U aprilu su naučnici sa Stanforda opisali nekoliko hemijskih tretmana od kojih je tkivo mozga miševa postalo prozirno. Naučnici tretmane mogu koristiti kako bi lakše pratili što se događa u živčanom sistemu uslijed autizma ili Alzheimerove bolesti.
‘Kocka leda’ snimila neutrine koji nam dolaze izvan galaksije
Teleskop veličine jednog kubnog kilometra pohranjen pod ledom Južnoga pola, zvan Ice Cube iliti Kocka leda, prvi je puta nakon tri godine zabilježio priljev neutrina u našu galaksiju izvana. Neutrini su električki neutralne elementarne čestice koje, među ostalim, nastaju raspadom zvijezda.
Imamo novog sisara
Potvrđeno je da je olinguito, krznena životinja pronađena u Ekvadoru i Kolumbiji, uistinu prvi mesojed sisar koji je otkriven nakon 35 godina.
Novi problemi sa pesticidima
Ove godine pokrenute su nove kontroverze vezane za neonikotinoide – pesticide kojima se zamjeralo što ubijaju pčele, a koje je ove godine zabranila Evropska komisija. Ovaj najrašireniji tip pesticida zapravo je štetan i za kičmenjake, poput riječnih rakova, a nije bezopasan ni za ljude.
Organi iz matičnih ćelija
Prvi puta ove godine su od matičnih ćelija stvoreni neuroni – ćelije moga. Reprogramiranjem ćelija kože, pak, japanski su naučnici uspjeli proizvesti funkcionalno tkivo jetre, ali i zabilježiti napredak u stvaranju tkiva bubrega.
Korak smo bliže kiborzima
Ove je godine razvijen niz elektroničkih sklopki koje se mogu ugraditi u tijelo – neke od njih služe liječenju i uništavanju mikroba, a zatim se razgrađuju u organizmu. Izmišljene su i fleksibilne elektroničke tetovaže, ali i jezive LED sonde i rastezljive folije napravljene od nanočestica zlata koje mogu mjeriti aktivnosti mozga te – manipulirati njime.
Tamna materija
I ove godine zabilježeno je dosta kontradiktornih podataka o postojanju tamne materijom. U aprilu je eksperiment zvan AMS navodno zabilježio međusobno uništavanje čestica tamne materijom, dok su naučnici koji su radili na eksperimentu LUX objavili da nisu naišli ni na jednu česticu.
Strahovi očeva
Mogu li se strahovi prenositi preko gena? Prema eksperimentu koji je provođen nad miševima, traumatični događaj se može prenijeti kao upozorenje potomstvu u obliku – straha. Naime, generacije očeva ili djedova su bile tretirane elektrošokovima uz prethodno otpuštanje specifičnog mirisa. Naučnici su bili fascinirani činjenicom da su se potomci tih miševa smrzavali od straha kada bi osjetili taj isti miris, mada ga nikada prije nisu osjetili i iako nisu ni poznavali svoje očeva i djedove!
