Od antičkih vremena filozofi su okupirani važnim pitanjima: šta znači živjeti dobar život? Šta je sreća? Da li ljudski život ima svrhu i cilj?.
Od Cicerona do Hajdegera, svi su pokušavali da odgovore na ta pitanja.
Čak je Sartr jednom prilikom rekao: “Sve smo već otkrili, osim kako da živimo”.
Ovi veliki mislioci možda nisu našli konsenzus o prirodi sreće, ali njihove ideje svakom mogu biti od koristi. Predstavljamo vam najbolje.
Aristotel
“Sreća je značenje i svrha života, puni cilj i kralj čovjekove egzistencije”, pisao je Aristotel.
Ovaj Grk došao je do jedne od najčuvenijih definicija sreće – eudaimonia, odnosno čovjekovo blaženstvo.
Po njegovoj teoriji samoaktualizacije, lična sreća i blagostanje su najveći ciljevi kojima čovjek teži.
Martin Hajdeger
Za njemačkog fenomenologa Martina Hajdegera, dobar život je nemoguć, ako ne ćivite autentično. Život morate postaviti prema sopstvenim mjerama, a ne pratiti puteve drugih ljudi.
“Svako može dostići pun potencijal, za koji je možda predodređen, ali put koji pratimo mora biti onaj koji je sam izabrao”, kaže Hajdeger.
“Nikad ne smijemo dozvoliti da naši strahovi ili očekivanja drugih postanu prepreka našoj sudbini”.
Žan Pol Sartr
Sartr je najpoznatiji po rečenici “Pakao, to su drugi ljudi”, ali ovaj francuski egzistencijalista takođe se bavio srećom i svrhom ljudskog postojanja. Sloboda je prema njegovom mišljenju najviši cilj kom možemo da stremimo.
“Sloboda je ono što učinite s onim što vam je učinjeno”, govorio je on.
Ralf Valdo Emerson
Prema Emersonu, ranom američkom transcendentalnom misliocu, življenje svakog dana što manje opterećenog brigama o prošlosti i budućnosti, najbolji je put ka blagostanju.
“Završite svaki dan i to zauvijek. Uradili ste šta ste mogli; neke greške i apsurdi su se uvukli, ali ih zaboravite što prije možete. Sutra je novi dan; treba da ga započnete spokojno i dovoljno entuzijastično da vas ne opterećuju vaše stare gluposti”.
Alber Kami
Za ovog francuskog egzistencijalistu i romanopisca, pretjerano razmišljanje i analiziranje može dovesti do toga da propuštate važne životne trenutke.
“Nikad nećete biti srećni, ako nastavite da tragate za tim od čega se sastoji sreća”, rekao je Kami. “Nikad nećete biti živi, ako tražite značenje života”.
Epikur
“Od svih sredstava kojim pokušavate da osigurate sreću tokom cijelog života, daleko najvažnije je sticanje prijatelja”, rekao je helenski filozof Epikur.
Ovaj Atinjanin vjerovao je da prijateljstvo više nego bilo šta doprinosi razvoju zdravog, srećnog života.
I sam je živio po toj maksimi i stvorio školu u kojoj je zajedno sa sljedbenicima živio i proučavao filozofiju u bliskoj zajednici.
Fridrih Niče
Niče je možda bio nihilista, ali je vjerovao da zbog jedne stvari vrijedi živjeti – stvaranja i uživanja u umjetnosti.
Naročito je volio muziku i redovno gledao opere njegovog savremenika Riharda Vagnera. Kako je pisao: “Bez muzike, život bi bio greška”.
Takođe je rekao: “Svaki dan u kom nismo plesali barem jednom, treba smatrati izgubljenim”.
Vilijem Džejms
Američki psiholog i filozof Vilijem Džejms skovao je termin “volja za vjerovanjem” koji se odnosi na to da način na koji biramo naše stavove i uvjerenja, mijenja naš život.
“Ne plašite se života”, pisao je on. “Vjerujte da je vrijedan življenja i vaša vjera će pomoći da od toga napravite činjenicu”.
Simon de Bovoar
Feministkinja Simon de Bovoar, dugogodišnja Sartrova partnerka, vjerovala je da je briga o drugima ono što život čini vrijednim življenja.
“Nečiji život ima vrijednost, samo ako doprinosi vrijednosti života drugih, ljubavlju, prijateljstvom i saosjećanjem”, pisala je ona.
Tomas Merton
Američki katolički mislilac i mistik Tomas Merton vjerovao je da svi možemo pronaći sreću, ako pogledamo u našu unutrašnju mudrost.
“Mi imamo ono za čim tragamo”, rekao je Merton. “Tu je sve vrijeme i ako usporimo i budemo mirni, ono će nam se objaviti”.
Marko Tulije Ciceron
Za rimskog filozofa i političara Cicerona, njegovanje intelekta ključ je dobrog života. Jednom je rekao da je sve što vam treba u životu bašta i biblioteka.
“Čitajte uvijek kad čekate; čitajte čitave sate; čitajte dok se odmarate; čitajte dok radite; čitajte dok neko ulazi; čitajte dok neko izlazi”, pisao je Ciceron. “Zadatak obrazovanog uma je jednostavan: čitajte, da biste vodili”.
