U većini zemalja Balkana za jedan kvadrat stana potrebno izdvojiti dvije do tri prosječne mjesečne plaće. Cijene kvadrata stana u Sarajevu kreću se od 1.200 do 4.000 KM ili 613, odnosno 2.045 eura, istakao je direktor i vlasnik agencije za nekretnine Spaho Ljajić.
“Kvadrat stana u samom centru košta i do 3-4 hiljade KM (1.533-2.045 eura), zavisno od kvalitete stana, pa do 1.200-1.300 KM (613-664 eura) na periferiji. Sarajevo uglavnom prednjači s cijenama. U Banjoj Luci su cijene oko 2-2,5 hiljade KM (1.022-1.278 eura), Mostar je nešto jeftiniji, Bijeljina, Trebinje, tamo se može uzeti nešto povoljnije. U Istočnom Sarajevu su u novogradnji cijene 1.200-1.300 KM (613-664 eura)”, kazao je Ljajić i dodao kako na cijene nekretnina utiču ekonomske, ali i političke krize.
Uprkos ekonomskoj krizi, ovaj trgovac nekretninama kaže kako i dalje postoji potražnja za stanovnima u BiH.
“Cijene nekretnina su uglavnom diktirale krize, počevši od svjetskih ekonomskih kriza, pa do domaćih kriza. Cijene su se početkom 2000-tih godina kretale oko 700-800 KM (357-409 eura), do 2008. godine kvadrat je koštao i do tri hiljade KM (1.533 eura). Onda su zbog ekonomske krize cijene padale. Mi smo u prvom tromjesečju ove godine prodali znatno više stanova nego u istom periodu prošle godine”, istaknuo je Ljajić dodavši kako se u BiH najviše kupuju jednoiposobni i dvosobni stanovi i garsonijere.
Statistika njegove agencije govori kako bi bilo dovoljno oko 1.000 stanova godišnje izgraditi za grad Sarajevo.
Inače, prosječna mjesečna plaća u Bosni i Hercegovini u januaru 2015. godine je iznosila 423 eura ili 827 KM. Prema tome, u BiH nije dovoljna ni jedna prosječna plaća za kvadrat stana na najjeftinijim lokacijama.
Kvadrat stana na periferiji Tirane od 370 eura
Prema podacima državnih institucija, u Albaniji je tržište nekretninama najrazvijenije u Tirani. Na periferiji grada cijene kvadratnog metra stana se kreću od 400 do 750 dolara ili 370 odnosno 693 eura. Najviše cijene stanova u Tiranu su u takozvanom Starom bloku gdje kvadrat stana košta i do 1.800 dolara, odnosno 1.665 eura.
Prema podacima statističkih institucija, stanovi se najviše grade u Tirani, gdje je zastupljeno 19,5 posto od ukupne gradnje u Albaniji. Ipak, ove godine u toj zemlji je zabilježen pad u prodaji stanova. Albanci očekuju da bi sa prolaskom ekonomske krize moglo doći do porasta prodaje stanove u narednom periodu.
Stanovi u Prištini 1.200 na periferiji do 2.000 eura u centru
Od završetka rata 1999. godine Kosovo je postalo veliko gradilište, a najviše se gradi u glavnom gradu Prištini gdje se odvija oko 70 posto ukupne kosovske gradnje. Prema posljednjem popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je na Kosovu obavljen 2011. godine, u Prištini sa više od 200 hiljada stanovnika, bilo je više od 50 hiljada stanova. Samo nakon rata izgrađeno je više od pet hiljada stambenih objekata.
Ibrahim Selimaj, predsjednik Udruženja građevinskih preduzeća i proizvođača građevinskog materijala na Kosovu, napominje da je dinamika gradnje u Prištini u ovoj godini manja za 50 do 60 posto u odnosu na 2014. Ističe da se kvadratni metar stana u novogradnji kreće od 600 na periferiji, do 1.000 eura u centru. To, međutim, ne važi za staru gradnju, koja je i dalje mnogo skuplja i kvadratni metar se kreće od 1.200 na periferiji do 2.000 eura u centru. Stara gradnja je skuplja zbog uredne dokumenatcije, ali i zbog bolje uređenosti naselja.
Za građane Kosova je cijena stanova izuzetno visoka ako se uzme u obzir prosječna plata od oko 370 eura mjesečno u javnom i oko 200 u privatnom sektoru. Stanovi se mogu kupiti i na kredit, sa otplatom i do 20 godina, ali su oni nepovoljni jer su kamate izuzetno visoke.
Selimaj navodi da stanove najviše kupuje kosovska dijaspora, a potom zaposleni u javnim institucijama.
Kvadrat stana u Zagrebu do vrtoglavih sedam hiljada eura
Od zemalja regiona, stanovi su najskuplji u Hrvatskoj. Prodaja nekretnina u Hrvatskoj dostigla je vrh prije početka krize 2008. godine, kada je bilo 66.000 stambenih transakcija u Hrvatskoj, dok je u 2014. taj broj je iznosio 28.000, a slično je i sa dinamikom gradnje, rekao je Dubravko Ranilović, suvlasnik agencije za poslovanje nekretninama i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Pad je u zadnje dvije godine usporen, jer je cijena nekretnina pala za 10 posto. Od početka krize 2008. cijene su pale preko 30 posto, slično je i u Zagrebu gdje su cijene pale i do 35 posto.
“Prosječna realizirana cijena stambenog prostora u Zagrebu vrti se oko 1.400 eura po kvadratnom metru, a raspon je od 800 do 6 ili 7 tisuća eura u centru grada. Kriza je polarizirala cijene nekretnina, za sve postoje kupci, a cijene su došle do pravih, realnih okvira”, kazao je Ranilović.
U Zagrebu i ostatku Hrvatske bolje se prodaju stanovi koji su manji. U Zagrebu se najbolje prodaje u stambenim zonama i stalan je interes za kvalitetne sjeverne dijelove grada. Prosječna plaća, koja iznosi oko 5.500 kuna ili 720 eura, uvijek je bila manja od prosječne cijene kvadrata stana, kaže Ranilović i dodaje da je standard u Hrvatskoj u odnosu na zapadnoeuropske zemlje lošiji, te da je sve manje ljudi koji mogu dobiti kredite.
U užem centru Beograda stanovi od 1.500 do 1.800 eura
U glavnom gradu Srbije, iako su cijene stanova za razliku od prije nekoliko godina gotovo duplo manje, kupaca je sve manje, a i izgradnja je stala jer dosta investitora ima sređene lokacije, ali ne započinju gradnju zato što nisu sigurni da će uspjeti prodati stanove. Pored straha od podizanja kredita u situaciji kada je neizvijesno da li će ostati bez posla, prema riječima direktora agencije za nekretnine Predraga Devića, za slabu kupovinu postoji i problem stanova koji su zvanično na legalizaciji.
“Sada je došlo i tu do malog zastoja zato što notari još uvek nisu sve uskladili kako da se overavaju ugovori. Danas, da bi se prodao stan mora da ima kompletnu papirologiju. Najlakše je prodati uknjižen stan, kojih ima, ali još uvek ima dosta zgrada koje nisu uknjižene”, rekao je Dević.
Prodaju se većinom stanovi u širem centru, naseljima Mirijevo, Žarkovo, prigradskim naseljima kao što je Borča, gdje su cijene po kvadratu od 800 do 1.000 eura. U užem centru Beograda cijena zavisi od kvaliteta stana, možete naći stan koji je za kompletnu adaptaciju, pa se kreću od 1.500 do 1.800 eura. U novogradnji cijena je 2.100 eura po kvadratu.
Oni koji se odluče da kupe stan, kako je kazao Dević, najčešće se opredjeljuju za veličinu između 50 i 55 kvadrata. U Srbiji se obično traži da stanovi imaju dvije spavaće sobice i dnevnu sa kuhinjom. Prema podacima objavljenim u Službenom glasniku Republike Srbije, prosječna mjesečna zarada bez poreza i doprinosa u februaru ove godine iznosila je 42.750 dinara, odnosno oko 350 eura.
Prosječna cijena kvadratnog metra u Crnoj Gori 1.089 eura
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2014. godini iznosila je 1.089 eura, pokazuju podaci Agencije za statistiku Crne Gore (MONSTAT). Već dugi niz godina Budva je najskuplji grad kada je u pitanju cijena kvadrata stana koja je u 2014. iznosila 1.594 eura. Cijena kvadrata stana u Podgorici iznosila je 1.080 eura, u Baru 1.076 eura, dok se u Nikšiću kvadrat kupovao za 561 euro. Poređenja radi, prosječna plata u Crnoj Gori iznosi 482 eura.
U Crnoj Gori je u 2014. prodat 761 stan u novogradnji. Najviše prodatih stanova u novogradnji je u Podgorici – 626.
Adrijana Mijušković, uposlenica jedne podgoričke agencije za nekretnine, u izjavi za AA kaže da se u glavnom gradu Crne Gore cijene nekretnina nisu mijenjale u posljednjih šest mjeseci.
“Cijena stanova varira od nekih 800 eura u novogradnji, na periferiji Podgorice, u naseljima Stari aerodrom i Zabjelo, do centra grada, gdje je cijena oko 1.500 i 1.600 eura. Neke luksuzne lokacije iznose i do 2.500 eura”, ističe Mijušković te dodaje da su najtraženiji jednosobni stanovi u novogradnji.
“Kupovna moć stanovništva je ista u posljednje dvije godine. Ljudi uglavnom kupuju jednosobne i manje dvosobne stanove, i to zahvaljujući stanbenim kreditima koje uzimaju kod banaka”, kazala je Mijušković.
U Skoplju se prodaje oko pet hiljada praznih stanova
U Skoplju se trenutno prodaje oko pet hiljada praznih stanova, rekao je Vlatko Bogoevski, direktor makedonske agencije za nekretnine.
“U Skoplju se svake godine izgradi između 2.500 do 4.500 stanova. Svake godine se proda blizu 2.500 stanova. Ako znamo da je u prodaju 5.000 praznih stanova, vidimo da je ponuda mnogo veća”, rekao je Bogoevski.
Cijene kvadrata stana u Skoplju kreću se od 750 do 1.250 eura.
“Tokom prethodne tri godine cijene nekretnina su padale, a očekujemo da će takav trend biti nastavljen u skladu sa pravilom ponude i potražnje”, kazao je Bogoevski.
U Makedoniji se, prema podacima građevinskih firmi, najviše prodaju stanovi veličine 40 do 60 metara kvadratnih, dok se cijene kreću od 900 do 1.100 eura. To je dosta više od prosječne plaće u toj zemlji koja, prema podacima Zavoda za statistiku Makedonije, iznosi 355 eura.
