(SUBNOR) u ponedjeljak se tome usprotivio, ukazavši na negativne posljedice i odjek koji takva odluka može imati na susjedne zemlje i saveznike jugoslovenskih partizana u Drugom svjetskom ratu.
Sudski postupak za rehabilitaciju Mihailovića započeo je u septembru 2010. godine pred višim sudom u Beogradu, a beogradski mediji proteklih dana neslužbeno su izvijestili kako će na ročištu koje se očekuje 23. marta , sud donijeti odluku o rehabilitaciji Mihailovića.
Sve što su časni partizani učinili u borbi za slobodu, a što ni jedan udžbenik historije u svijetu do sada nije opovrgnuo, sada se potiskuje u zapećak, poručuje SUBNOR te tvrdi da je srbijanska vlast u nekoliko godina “uspjela rehabilitirati svo fašističko kvislinštvo i kolaboraciju s okupatorom u Drugom svjetskom ratu”.
U priopćenju koje prenose beogradski mediji, SUBNORA ističe kako najave o rehabilitaciji Mihailovića već nailaze “na osudu u susjedstvu” te da ona ne može biti prihvaćena među saveznicima koji su s jugoslavenskim partizanima “slamali fašistički i hitlerovski teror”.
Iz te organizacije najavljuju kako će zaštitu “povijesne istine o Drugom svjetskom ratu” tražiti od zemalja antihitlerovske koalicije i veteranskih udruga širom svijeta, od Ujednjenih naroda i Evropske unije, te europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Zahtjev za rehabilitaciju podnio je unuk Draže Mihailovića, Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov djed 1946. godine pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem. On traži ipovratak građanskih prava za Mihailovića.
U tome su ga poduprli Srpska liberalna stranka predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov te udruge pripadnika “Jugoslavenske vojske u otadžbini”, kao i žrtava komunističkog režima.
S druge strane, Savez antifašista Srbije i druge srodne udruge tražile su da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen jer je, kako su objasnile, Mihailović tokom rata surađivao sa okupatorom te počinio mnoge zločine.
Dragoljub “Draža” Mihailović (1893.-1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u II. svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu.
