Muslimani najbrže rastuća vjerska skupina na Balkanu

Studija koja se u akademskim krugovima koristi kao jedan od najrelevantnijih izvora za istraživanje religija u svijetu, pokazala je da će najveći rast u broju svojih sljedbenika u regiji Balkana zabilježiti muslimani, pa će tako njihov broj sa 2,9 posto iz 1970. godine porasti na 6,8 posto do 2020. godine što je porast od oko četiri posto.
 
“Dok su muslimani u toj regiji historijski bili prisutni uglavnom u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Kosovu, putem nekoliko valova imigracija sada skoro u svim zemljama na Balkanu postoji vrlo značajna muslimanska zajednica”, navedeno je u ovom američkom istraživanju.
 
Navedena studija je, pak, pokazala da će narednih godina broj kršćana u odnosu na pripadnike drugih religija značajno opasti.
 
Naime, broj kršćana u Južnoj Evropi, odnosno Balkanu, sa oko 111 miliona ili 87,7 ukupne populacije regije iz 1970. godine smanjen je na 82,4 posto 2010. godine, dok će njihov broj do 2020. godine iznositi 129 miliona, odnosno 81,7 posto populacije u regiji. To je pad od šest posto u periodu od 50 godina.
 
“U odnosu na prethodne decenije, do 2020. godine broj kršćana će porasti samo u Istočnoj Evropi, dok će u svim drugim dijelovima Balkana zabilježiti značajan pad. Kršćanstvo u južnoj Evropi bilježi konstantan pad sve od 1970. godine”, navedeno je u studiji.
 
Također, značajan pad u broju sljedbenika u regiji Balkana će zabilježiti i katoličanstvo.
 
“Inače, na regionalnoj osnovi, katoličanstvo je dominantna forma kršćanstva iako je članstvo i popularnost crkve u stalnom padu. Katolici su 1970. godine činili 78,1 posto populacije na Balkanu, dok se očekuje da će 2020. godine zabilježiti pad te činiti 73,8 posto u odnosu na ostatak populacije u regiji”, navedeno je u američkom istraživanju.
 
U istom istraživanju se podcrtava da je crkva sve manje popularna u javnosti, ali i to kako bilježi sve manju prisutnost i utjecaj u javnom životu i politici.
 
“Utjecaj crkve u javnom životu u zemljama južne Evrope bilježi pad zbog sve manjeg broja crkvenih službenika, ali i sve manjeg interesovanja za crkvu i crkvene poslove. Ali nezavisne crkve u južnoj Evropi su u stalnom porastu zbog imigracija iz Afrike, što je posebno primjetno u Italiji”, naglašava se u studiji.
 
– Najveći porast kršćanske populacije je u Albaniji –
 
Posmatrano na regionalnom nivou, najveći porast kršćanske populacije u zemljama Balkana zabilježit će Albanija, gdje će se broj sljedbenika ove religije popeti sa 173 hiljada iz 1970. godine na oko milion, odnosno 32,4 posto ukupne populacije te zemlje 2020. godine.
 
I u BiH će broj kršćana porasti za više od jedan posto sa 1,6 miliona, odnosno 46,3 posto, iz 1970. godine na 1,7 miliona, odnosno 47,8 posto, ukupne populacije u 2020. godini. Također, u Hrvatskoj će broj kršćana od oko blizu 4 miliona, odnosno 95 posto, iz 1970. godine porasti na oko 4,1 miliona, odnosno 95,6 posto, do 2020. godine.
 
Naime, na Kosovu će broj od 133 hiljade kršćana odnosno 10,9 posto iz 1970. godine pasti na oko 123 hiljade, odnosno 5,9 posto ukupne populacije te zemlje u 2020. godini. Isto tako i u Makedoniji će broj kršćana sa 81,8 posto iz 1970. godine pasti na 63,9 posto ukupne populacije u toj zemlji 2020. godine. U Sloveniji će broj kršćana sa 92,8 posto iz 1970. pasti na 86,3 posto do 2020. godine kao i u Grčkoj gdje će broj kršćana smanjiti sa 98,3 posto na 90,8 posto do kraja ove decenije.
 
– Značajan porast kršćana do 2020. godine u Srbiji i Crnoj Gori –
 
Od zemalja regije značajan porast u broju kršćana u odnosu na ostale religijske skupine zabilježit će Srbija i Crna Gora.
 
Naime, prema rezultatima navedene studije, u Crnoj Gori će broj od oko 262 hiljade, odnosno 50,6 posto iz 1970. godine, porasti na oko 504 hiljade, odnosno 79,3 posto ukupne populacije te balkanske zemlje u 2020. godini. Također, i u Srbiji će sa oko 4,6 miliona, odnosno 66,4 posto, iz 1970. godine porasti na oko 6,8 miliona ili 90,3 posto ukupne populacije u toj zemlji do 2020. godine.
 
Od ostalih religijskih skupina, agnostici će u zemljama južne Evrope zabilježiti rast, pa će njihov broj sa sedam posto iz 1970. godine porasti na devet posto do 2020. godine.
 
Isto istraživanje je pokazalo da će broj ateista u regiji Južne Evrope, odnosno Balkana, zabilježiti blagi pad sa 2,4 posto od prije nekoliko decenija na 2,2 posto do 2020. godine.
 
U izvještaju američkog Centra za istraživanje globalnog kršćanstva na temu “Kršćanstvo u globalnom kontekstu u grupi zemalja južne Evrope”, osim zemalja bivše Jugoslavije i Albanije, nalaze se i Italija, Grčka, Malta i Španija.
 
– Muslimani tokom prethodnih 40 godina postali najbrže rastuća vjerska skupina –
 
Navedeno istraživanje je pokazalo da su muslimani, posmatrano na evropskom nivou, tokom prethodne četiri decenije postali najbrže rastuća populacija tog kontinenta, dok se postotak kršćana nije znatno mijenjao.
 
U izvještaju su izneseni svi relevantni detalji o kršćanskom, vjerskom i društvenom kontekstu u svakoj od 21 regije u svijetu uz promjene koje su se dogodile ili će se dogoditi u periodu od 1970. do 2020. godine.
 
U izvještaju je navedeno da dvije svjetske religije, kršćanstvo i islam, dominiraju u području vjerskih demografija uz naglasak da će isti trend biti nastavljen i u budućnosti.
 
“Zbog visoke stope nataliteta kod muslimana u prošlosti, veliki broj muslimanske mladeži sada su u godinama kada osnivaju porodice, što uzrokuje značajan demografski rast među pripadnicima te religije. Među kršćanima je ta stopa raznolika, dok je u opadanju u Evropi, a u Africi bilježi porast”, spomenuto je u izvještaju.
 
Tako je u Evropi 1970. godine bilo 655 miliona kršćana i činili su 75 posto evropske populacije, dok je taj broj 1910. godine iznosio 94,5 posto. Također, na tlu Evrope 2010. godine je bilo 78,6 posto kršćana, dok se očekuje da će ih 2020. godine biti 744 miliona, odnosno 78 posto ukupne evropske populacije. Prema tome, broj kršćana se u prethodnih 40 godina nije znatno mijenjao.
 
S druge strane, muslimani su 1970. godine činili 2,7 posto evropskog stanovništva, dok se očekuje da će 2020. godine činiti dvostruko više, odnosno 5,9 posto stanovnika Evrope, ponajviše zbog povećanih migracija i više stope nataliteta u odnosu na pripadnike drugih vjeroispovijesti. To je ujedno i najveći porast jedne religijske skupine na tlu Evrope u prethodnih 50 godina.
 
– Sve manje ateista u Evropi –
 
Prema navedenom istraživanju, broj ateista u Evropi će s 8,2 posto iz 1970. godine pasti na 2,1 posto do 2020, što je jedan od najvećih padova u broju pripadnika jedne demografske skupine tokom prethodnoga desetljeća. Broj agnostika će se zadržati na 13,1 posto kao što je iznosio i 1970. godine.
 
Promatrano na globalnoj razini, do 2020. godine očekuje se da će u svijetu biti oko 2,5 milijardi kršćana što je jedna trećina populacije u svijetu.
 
“Tačnije, 1970. godine u svijetu je bilo 1,228 milijardi kršćana što je 33,2 posto ukupne svjetske populacije, već 2010. godine ih je bilo oko 2,262 milijardi, odnosno 32,8 posto, dok se 2020. godine očekuje broj od 2,550 milijardi što je 33,3 posto ukupne svjetske populacije”, navedeno je u studiji.
 
Prema istom izvoru, 1970. godine u svijetu je bilo oko 577 miliona muslimana te su činili 15,6 posto svjetske populacije, 2010. godine oko 1,552 milijarde što je činilo 22,5 posto, dok se 2020. godine očekuje rast na 1,827 milijardi što je 23,9 posto ukupne svjetske populacije te ujedno i najveći rast brojnosti jedne religijske skupine u svijetu.
 
Prema istom istraživanju, broj agnostika će s 14,7 posto iz 1970. godine pasti na 8,9 posto u 2020. godini, dok će broj budista zabilježiti rast sa 6,4 posto iz 1970. godine na 7,1 posto 2020. godine. Ateista je 1970. godine bilo 165 miliona, odnosno 4,5 posto svjetske populacije, 2010. godine oko 136,5 miliona, što je dva posto, dok se očekuje da će ih 2020. godine biti 136,6 miliona ili 1,8 posto ukupne svjetske populacije. Prema navedenom istraživanju, ateisti su u odnosu na ostale vjerske i društvene grupe zabilježili najveći pad na globalnoj razini u broju svojih pripadnika tijekom prethodnih 40 godina.
 
Jedan od najzanimljivijih podataka iz pomenute studije je činjenica da je u svijetu 2010. godine bilo više vjernika nego 1970. godine i takav trend će se nastaviti i do 2020. godine. Tako se, primjerice, 1970. godine oko 82 posto svjetske populacije izjašnjavalo vjernicima, a 2010. godine taj je broj porastao na 88 posto, dok se do 2020. očekuje porast vjernika u svijetu na 90 posto.
 
“1970. godine u svijetu je zabilježen porast agnostika i ateista kojih je u to vrijeme u svijetu bilo oko 19,2 posto, čemu su najviše doprinijeli povećana sekularizacija, posebno u Evropi, kao i komunizam u Evropi i Kini. Ali se poslije pada Sovjetskog saveza 1991. godine veliki broj nevjernika vratio vjeri”, navedeno je u američkom izvještaju o vjerskim kretanjima u svijetu.