Nakon njegove smrti 1955. godine, Einsteinov mozak podijeljen je u dijelove, a njegova dva dijela bit će izložena u londonskoj galeriji Wellcome Collection do 17. juna.
Dijelove mozga najslavnijeg naučnika 20. stoljeća toj je galeriji posudio muzej Mutter iz Philadelphije, gdje su američkoj javnosti prvi put izloženi prošle godine, piše Reuters.
Kako prenose američke televizije, Einstein nipošto nije htio da se ovako nešto dogodi.
U njegovoj oporuci izričito je navedeno da želi da ga se nakon smrti kremira, a pepeo rasprši u tajnosti, kako mu grob ne bi postao neka vrsta svetišta.
Interes nauke
Međutim, u ranim jutarnjim satima 18. aprila 1955, nakon što je čovjek koji je izmislio modernu fiziku umro od prsnuća aneurizme, dežurni je patolog učinio nešto sasvim suprotno.
Doktor Thomas Harvey nije uopće imao dopuštenje da napravi autopsiju, a kamoli da neke dijelove tijela zadrži za sebe. Međutim, učinio je upravo to.
Einsteinov mozak, težak 1.230 grama; što je sasvim prosječno i čime je odmah opovrgnuta teorija da je veličina mozga povezana s inteligencijom; razrezao je u 240 dijelova i spremio ih u staklenke s formaldehidom koje je pohranio u svojoj kući.
“Mislio sam da je to u interesu nauke”, kazao je poslije. Prvobitno je tvrdio da mu je to dopustio Einsteinov sin, ali je ovaj to opovrgao.
Četrdeset i šest dijelova Einsteinova mozga Harvey je dao kolegi patologu Williamu Ehrichu, a dio iz Ehrichove zbirke na kraju je doniran muzeju u Philadelphiji, odakle je posuđen u London.
Zajedno s Einsteinovim, u Londonu će biti izložen mozak feministice Helen Gardener, koja ga je darovala nauci kako bi opovrgla neke teorije o spolovima, mozak pionira informatičkih nauka Charlesa Babbagea, mozak škotskog masovnog ubice iz 19. stoljeća Williama Burkea i mozak drevnog Egipćanina, jedan od najstarijih sačuvanih primjeraka uopće.
