Ti nazivi govore i o podjeljenosti grada na Neretvi, pa su tako, na primjer, na istočnoj strani grada i dalje nazivi iz vremena bivše Jugoslavije, dok su ulice, trgovi i škole u zapadnim gradskim ulicama preimenovani tokom 1993. i 1994. godine.
Kako je izvjestila “Al-džazira Balkan”, ime zapovjednika zloglasne “crne legije” i ustaškog povjerenika za Bosnu Jure Francetića, kojeg je na tu funkciju lično imenovao Ante Pavelić, još stoji na tabli jedne od mostarskih ulica.
U ulici koja je od 1993. do 1995. bila ratna linija u Mostaru djeluje Omladinski kulturni centar (OKC) Abrašević, gdje se okupljaju mladi Mostara. Centar pokušava, kako se navodi, da produbi letargičnu mostarsku svakodnevicu.
“Iskren da budem, većina ljudi danas i ne zna kako se zovu ulice u većini gradova BiH, jer su nekoliko puta, nakon rata na ovamo, mijenjana imena ulica. Svako rješenje je bolje od postojećeg. Mostar ima toliko zaslužnih pjesnika i umjetnika, koji nikom ne bi trebalo da budu sporni”, izjavio je tu TV mrežu Robert Jandrić iz OKC Abrašević.
Komunikolog Seid Masnica tvrdi da trenutna situacija sa nazivima ulica dodatno podiže ionako visoke tenzije u Mostaru.
“Nazivi ulica u Mostaru samo su jedan od primjera prekida komunikacije i na neki način marginalizacije građana grada Mostara. Pojedinci, odnosno političari na sve moguće načine žele marginalizirati sve one koji su druge nacionalnosti i druge vjeroispovesti zarad tih njihovih ideala, da bi komunikacija u tom kontekstu bila onakva kakva jeste danas”, naveo je Masnica.
Iako su više puta pokretane inicijative da Mostar dobije jedinstvene nazive ulica, do toga nije došlo. Čak je i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown tražio da se promijene nazivi ulica, a Gradsko vijeće Mostara je prije sedam godina formiralo i posebnu komisiju koja je trebalo da riješi ovaj problem.
Haos koji vlada mostarskim ulicama nekim je građanima očito dozlogrdio. Dok se politika ne složi, neki od njih te nazive mijenjaju samoinicijativno.
