U kojem god jelu je pripremali, koprivu nije potrebno kuhati već je dovoljno pofuriti je najduže dvije minute. Tako će se maksimalno sačuvati njena hranjiva i ljekovita svojstva, a brojni su razlozi zbog kojih je dobro jesti koprivu.
Nabrojimo samo neke: poboljšava rad probavnog trakta, obavlja detoksikaciju organizma, dobra je za čišćenje krvi i bubrega, pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi, liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva zbog čega djeluje i kao diuretik, sadrži vitamine C i A, kalcij, kalij, željezo, fosfor te druge vitamine i minerale.
Čaj od koprive koristi se pak za bolesti jetre i žuči, poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća itd.
Odlučite li se sami brati ovaj rasprostranjeni dragulj, nemojte ga brati uz autocestu ili na drugim mjestima gdje postoji opasnost od zagađenja te obavezno nosite rukavice. Kao što je poznato, listovi i peteljke koprive pokriveni su žarnicama zbog čega ih je jako neugodno dodirnuti jer izliju oštar sok na kožu koja nakon toga peče.
Također, bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer tada može izazvati probleme s probavnim traktom i crvenilo kože.
Kopriva uglavnom raste u proljeće i tada je najbolja za konzumaciju, ali može se uzgajati tokom cijele godine ako se redovito šiša. Naime, kad kopriva dobije cvijet i odrveni nije više jestiva. Sadite je u uzdignute gredice. Ova divna biljka doprinosi bioraznolikosti svakog vrta, a i tjera nametnike.
Kopriva može koristiti i kao sredstvo za špricanje bilja i kao biognojivo.
Supa od koprive koja odstoji od 12 do 24 sata odlično je sredstvo za špricanje voćki. Kada supa od koprive počne fermentirati, nakon 10 do 14 dana nastane gnojivo koje se napravi tako da se na jedan čep supe doda 10 čepova vode, ističe.
