Čak i više od osjećaja za ritam, disanje je prirodna, automatska radnja o kojoj uglavnom ne razmišljamo. Zapravo, češće razmišljamo o tome kako se krećemo na plesnom podiju nego o tome kako dišemo. Međutim, ako budete disali ispravno i uzmete vremena da to činite kako treba, izgledaćete i osjećati se mlađe.
Prije nego kažete: ‘Ma, znam valjda disati, pa radim to cijeli život!’, probajte ovaj test. Gledajte ispred sebe i udahnite i izdahnite dvaput. Zatim to isto učinite gledajući prema dole.
Miče li se išta? Većina ljudi diše vrlo plitko i kratko pa se malo što pokrene. A u pluća stane daleko više zraka nego to ljudi koriste. Ključno je zato uključiti dijafragmu koja će omogućiti da se pluća potpuno rašire.
U tri koraka naučite duboko disati:
1. Lezite na leđa, na pod. Stavite jednu ruku na pupak, a drugu na prsa.
2. Polako i duboko udahnite, barem pet sekundi punite pluća. Brojite u sebi, 1… 2… 3… 4… 5. Trbuh bi vam se, ako dišete pravilno, trebao podizati, a pupak udaljiti od kičme. Prsni koš će se malo proširiti ustranu.
3. Kad osjetite da su vam pluća sasvim puna, polako izdahnite, brojeći do sedam, sve dok sav zrak ne iziđe iz pluća (dio zraka uvijek mora ostati, ali glavno da vi imate osjećaj da ste dovoljno izdahnuli). Koncentrišite se da se pupak vrati na početni položaj, bliže kičmi i tako ćete izbaciti dovoljno zraka.
Ponovite ovu vježbu dvaput na dan: 10 dubokih udisaja i izdisaja ujutro i jednako tako naveče. Popravićete funkciju pluća i krvnih žila, napuniti tijelo kiseonikom, izbaciti toksine i smanjiti stres.
S vremenom će vam duboko disanje postati navika.
