Opisujući ljepote Ljubljane koja se nalazi u srcu “Švicarske Balkana”, kako piše berlinski Tageszeitung (taz), taj list se osvrće na teška vremena kroz koja Slovenija prolazi, odnosno na “korupcijski problem” te zemlje. Trenutačno slijedi ostavka za ostavkom, piše taz i nastavlja: “Radi se o korupciji, o optužbama za plagijat. Nekadašnji uzorni đak Evropske unije se bori s posljedicama njegove najteže krize od neovisnosti 1991. godine.
Kriza na području banaka, nekretnina, dužnička kriza – Sloveniju su te krize prije dvije godine teško pogodile. No, za razliku od Španjolske ili Grčke ta zemlja nije čekala da ju Trojka zauzda. Umjesto toga zemlja je sama krenula onim kursom koji bi joj se ionako nametnuo. Pravi uzorni đak. Državna poduzeća su prodana, PDV povišen, a i inače je deviza glasila: štednja, štednja, štednja. Plaće u javnoj službi su zamrznute, nova radna mjesta nisu otvarana. Od tada se štedi i na polju socijalne skrbi i u zdravstvu.”
Ljevičarski san o povratku u jugoslavenski kolektivizam
Osvrćući se na tu “uzornu štednju” Slovenije taz piše da bi to zasigurno mogla biti zemlja na koju bi s odobravanjem gledao njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, inače poznat po žestokim zahtjevima za štednjom u krizi eura (posebice u slučaju Grčke), ali i njemačka kancelarka koju u Sloveniji polu-podrugljivo zovu “Anžela”. S tim u svezi se taz osvrće na to da je nedavno u centru Ljubljane osvanula jedna statua Angele Merkel u ćućećem položaju kako obavlja nuždu.
Taz dalje nastavlja da su zbog krize mnoga poduzeća prodana Nijemcima, na primjer zračna luka u Ljubljani je otišla u ruke poduzeća Fraport AG iz Frankfurta na Majni. A upravo je i njemački Telekom pokušao preuzeti nacionalnog telekomunikacijskog operatora, piše taz: “Ne slažu se svi Slovenci s tom politikom. Prodaja ‘obiteljskog srebra’, politika štednje i podređivanje europskoj politici štednje su uzrokovali da na površinu isplivaju kako ljevičarske, tako i desničarske političke snage. Ljevičari sanjaju o povratku u jugoslavenski kolektivizam, a oni politički desno nastrojeni ustrajavaju na nacionalnoj neovisnosti.”
No, nakon proteklih godina štednje se, piše taz, gospodarstvo oporavilo i čak se bilježi i lagani rast. “No, s kim god razgovarate, raspoloženje je tmurno. Čini se da su Slovenci izgubili povjerenje u svoju malu zemlju. Jedna državna službenica u povjerenju priznaje da svoju djecu već priprema na to da napuste zemlje. Želi da studiraju u SAD-u ili u Njemačkoj jer u Sloveniji, plaši se, neće imati nikakvu budućnost. Slovenija ima farmaceutsku industriju, moderne i uspješne proizvođače dijelova za automobile, turistička industrija bilježi pozitivne rezultate i raste. No, najveće izvozno dobro Slovenaca su trenutačno dobro obrazovani mladi ljudi koji mahom napuštaju zemlju”, zaključuje taz.
