Planina smeća raste, nesnosan smrad se širi, pa su mještani nadležnoj inspekciji ministarstva zaštite sredine podnijeli prijavu. Dok se čekaju rezultati inspekcije, mještani prijete protestima.
Pogled kroz prozor sobe dvanaestogodišnjeg Luke, pogled je na planinu od smeća. Njegov je otac sve više ogorčen.
„Brinem se za djecu. Planina raste, kako rastu djeca, tako raste i planina. Smrad je nepodnošljiv. Prozori moraju biti uvijek zatvoreni. To smo mi priuštili svojoj djeci. Prekrasan pogled“, kaže Danijel Turković.
Nije uvijek bilo tako, kažu stariji mještani.
Stjepan Bedeković se prisjeća: „U Jakuševcu živim 55 godina, a izgled možete vidjeti i sami, kolika je ovo sada planina, hrpa smeća, sve bliže mjestu i kućama. A kad sam ja bio dijete ovdje je bilo prirodno jezero, mi smo se tu kupali, igrali, šetali, po prirodi.”
O prirodi se proteklih desetljeća malo brinulo, gomila smeća samo je rasla.
„Svaki se dan ovamo doveze tisuću i 200 tona otpada. Na godinu to je 400 do 500 tisuća tona. Procjenjuje se da je planina sada teška oko 10 milijuna tona“, izvještava reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.
Vjetar stalno raznosi plastične vrećice i drugo smeće posvuda po Jakuševcu.
Odlagalište je trebalo biti zatvoreno prije više od godinu dana, ali budući da novo rješenje nije osigurano grad želi produžiti rok trajanja odlagalištu sve do 2018. godine. Mještani se tome oštro protive.
Podnijeli su prijavu i čekaju rezultate inspekcije.
Očekujemo da poduzmu mjere, a ako se to ne dogodi, ljudi su spremni blokadom blokirati odlagalište i Zagreb pretvorit u Napulj“, kaže Ratko Bedeković.
Zagreb nije iznimka. Hrvatska ima 300 službenih i još oko hiljadu divljih odlagališta otpada. Prema direktivi Evropske unije sve ih mora sanirati do 2018.