Isti program predviđa i finansijsku pomoć iz fondova EU zemljama domaćinima.
“Ovo je bila preko potrebna mjera i značajan korak ka konkretnom angažovanju kako bismo probleme izbjeglica rješavali zajednički i spajanjem resursa napravili korak naprijed u duhu solidarnosti”, izjavila je tim povodom evropska komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrem.
Ministri unutrašnjih poslova zemalja EU odlučili su, sem toga, da ovlaste Mešoviti savjet, koga čine predstavnici zemalja Šengenske zone i pridruženih članica (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn), da najmanje jednom godišnje procjeni situaciju u zoni i predoči izvještaj evropskim institucijama.
Te institucije, koje čine Evropski savjet, komisija i parlament, potom bi odlučivale o eventualnom uvođenju privremenih graničnih kontrola unutar Šengena ili suspenziji bezviznog režima za one zemlje iz kojih dolazi veliki broj lažnih azilanata.
Prvi sastanak Mješovitog savjeta održaće se u junu, navodi se u saopštenju izdatom poslije današnjeg sastanka.
Evropska komisija je prošle godine predložila da samostalno donosi odluke u vezi sa gore pomenutim mjerama, ali su ministri zemalja članica lavovski dio ovlašćenja sačuvali za sebe.
I konačno, Ministarski savjet je danas usvojio stav o potrebi uvođenja zajedničkog standarda o minimalnim pravima azilanata koji bi važio na celoj teritoriji EU.
Trenutno se kriterijumi za dobijanje političkog azila unutar EU drastično razlikuju od države do države, što stvara mogućnosti za razne vrste zloupotreba.
