Nakon poplava i klizišta koje su posljednjih dana pogodile BiH, Hrvatsku i Srbiju strahuje se da se hiljade mina pomjerilo iz označenih minskih polja. Sljedećeg mjeseca planiraju pustiti koloniju od 30-ak hiljada pčela kako bi “markirale” minska polja u Slavoniji i na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Pčela ima osjetilo mirisa jako kao u psa. Mogu otkriti zrno šećera u olimpijskom bazenu napunjenom pijeskom.
– Znali smo da su pčele osjetljive na određenje mirise poput mirisa pelargonije ili nerola. Izazov je bio naučiti ih da otkriju trinitrotoluen (TNT) – izjavio je za britanski The Telegraph Yves Le Conte, direktor Odjela instituta INRA iz Avignona u južnoj Francuskoj koji se bavi istraživanjem pčela, okoliša i agrikulture.
Njega je prije četiri godine kontaktirao hrvatski naučnik Nikola Kezić sa Sveučilišta u Zagrebu, zabrinut za poljoprivrednike u regiji kojima prijete neeksplodirane nagazne i protutenkovske mine.
Krenuli su eksperimentirati. Ispod pijeska su sakrili TNT prekriven šećernim sirupom kako bi privukli pčele. Nakon nekog vremena insekte su počeli više obilaziti posude u kojima je TNT nego li one bez.
– Zadivila me je reakcija pčela – kaže Le Conte. Međutim, pčele su ubrzo izgubile zanimanje, nakon što su shvatile da u tim posudama nema šećera pa su ih morali “reeducirati” sa šećerom prekrivenim TNT-om svakih pola sata.
Potom su pratili kretanje pčela u minskim poljima prekrivenim vegetacijom, slikali ih i snimali osjetljivim kamerama svakih deset sekundi. Mjesta na koja su pčele slijetale potom su brižljivo pretražena i na njima su pronađene skrivene, ukopane mine.
Projekt je privukao zanimanje i Europske komisije koja je odobrila novac iz fondova. Profesor Kezić još od 2007. istražuje koncept “pčela-minolovki”, odnosno vodi dio velikog multimilionskog programa nazvanog Tiramisu, kojeg sponzorira EU kako bi se detektiralo mine na ovom kontinentu.
Sljedeći mjesec kreće u eksperiment na otvorenom polju s kolonijom od 30-ak hiljada tako dresiranih pčela. Sam Kezić ističe kako su rezultati još bolji kod detekcije eksploziva dinitrotoluen (DNT).
-Nadamo se kako ćemo postići rezultate koji će zadovoljiti stručnjake za uklanjanje mina – kaže profesor Kezić za Dnevni list.
Ovaj zagrebački profesor i njegovi saradnici pokušavaju dokazati kako dresirane autohtone medonosne pčele (siva pčela, Apis mellifera var. Carnica) mogu otkriti mine.
Pčele osjećaju miris TNT-a, a dresurom ga počinju povezivati s hranom, šećernim sirupom, odnosno kombinacijom šećera i vode ponuđenom u hranilicama pokraj kojih se nalazi TNT. Kada pčele u prirodi prepoznaju miris TNT-a, na određenim lokacijama zadržat će se duže od uobičajenog preleta tražeći šećerni sirup, a praćenje njihovih infracrvenih polja sugerirat će nam da se tu nalaze mine. Pčele nam neće dakle pokazati gdje se točno nalazi pojedina mina, ali će locirati minsko polje.
Čak i nakon što ljudi naprave svoj posao u miniranom području, neke mine mogu ostati u zemlji i one su najčešće uzrok smrtonosnih eksplozija. Jednom kad eksperiment s pčelama postane naučno dokazan, ideja je da ih se koristi u već razminiranim područjima, gdje će se njihovo kretanje pratiti kamerama koje reagiraju na toplinu. Sumnja se da je otprilike 750 kvadratnih kilometara još uvijek minirano iz vremena rata na Balkanu ’90-ih godina.
– Ne kažemo da će to otkriti sve mine u minskom polju, ali činjenica je da treba napraviti provjeru je li neko minsko polje uistinu razminirano. Naučno je dokazano da razminirano minsko polje nikad nije u potpunosti očišćeno od mina i to je trenutak u kojem nastupaju pčele – ističe Kezić i dodaje kako se zna da na ovakvom projektu rade i američki stručnjaci, no on je obavijen velom vojne tajne, pa nam informacije nisu dostupne.
Posljednjih deset godina profesor Kezić u okviru zajedničkog projekta surađuje s njemačkim znanstvenicima dr. Ralphom Büchlerom, dr. Winfriedom Dyrbaom i dr. Stefanom Bergom, Austrijancem dr. Hermannom Pechhackerom i dr. Yvesom Le Conteom iz Francuske, a uskoro će demineri u regiji (možda i s pčelarskim mrežama na glavi), zajedno s pčelama krenuti u detekciju minskih polja nastalih u ratu i nakon posljednje poplave.
