Iz godine u godinu bilježe se klimatski ekstremi na globalnom planu, ali prošla zima posebno ostaje zapamćena po obilnim padavinama i niskim temperaturama, koje su duboko dosegle do mediteranske obale. Vođeni tim iskustvom, mnogi s iščekivanjem tragaju za informacijom “šta bi nas ove zime moglo zadesiti?”
Prema zvaničnom stavu meteorologa, dugoročnu vremensku prognozu bez odstupanja je nemoguće sačiniti, jer se uslovi u kojima se tvore klimatološke zakonitosti mijenjaju iz trenutka u trenutak. Međutim, jednom penzioniranom profesoru sporta iz Tutina dugoročna vremenska prognoza polazi za rukom iz godine u godinu. Počevši od konvencionalne meteorološke aparature, Muhamed Ademović iz Tutina prati prirodne zakonitosti i kretanja u biljnom i životinjskom svijetu. Potrebno je puno vremena i ljubavi da bi se taj jezik prirode naučio, tvrdi on.
Muhamed je u svom gradu ali i velikom dijelu Srbije, poznat kao svojevrsna renesansna ličnost. Kao zaljubljenik u fotografiju i elektrotehniku, Ademović je svoju prvu etapu formalnog obrazovanja okončao zvanjem nastavnika fizike i hemije. Kada je prikupio dovoljnu sumu novca da nastavi obrazovanje, upisuje Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu i za vrijeme studiranja obučava se za meteorologa i istovremeno počinje s izučavanjem botanike.
– Sa diplomom sa DIF-a, kući sam poneo još hrpu formalnog i neformalnog obrazovanja. Školovanje sam finansirao radeći kao spasilac i serviser električnih aparata, a slobodno vreme sam trošio na izučavanje nauka koje su me interesovale. Nisam mogao nikad da se ograničim na jedno mišljenje i polje delovanja. Takav stav me je doveo ovde gde sam danas, navodi Ademović.
Kao školovani meteorolog, Ademović je 1970-tih zadužio lokalnu meteorološku stanicu i svakodnevno očitava meteorološke parametre i dostavlja ih Hidromoteorološkom zavodu Srbije.
– Zadužen sam za region Donje Pešteri, dakle kompletan tutinski i novopazarski kraj. Svaki dan vršim merenja temeperature, vlažnosti vazduha, vazdušnog pritiska, odnosno količine padavina, evidentiram ih i šaljem Zavodu, navodi on.
Ali, ima ono što skala termometra i barometra ne vide.
– Prošle godine sam još u jesen znao da će zima biti duga i hladna. To se jasno moglo vidjeti u šumama, gdje je nisko rastinje u oktobru bilo prekriveno mahovinom, a insekti koji tokom zime borave ispod kore drveća promjenili su svoje stanište. Kada sam u svojoj vikendici zatekao hiljade bubamara, shvatio sam kakav ekstrem nas očekuje, prisjeća se meteorolog iz Tutina.
Pririodnjački pristup meteorologiji nije ništa novo i neobično, upravo je to potvrdio stručni saradnik za klimatologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu Bakir Krajinović.
– Preteča naučnom pristupu i metodologiji rada upravo je bilo promatranje biljnog i životinjskog svijeta i tumačenje njihovog jezika. Životinje su znatno osjetljivije na meteorološke promjene od ljudi i njihovo ponašanje, zajedno s promjenama u prirodi, nagovještava kretanja vremenskih prilika, objašnjava klimatolog iz Sarajeva.
Jesen je najbolji prirodni pokazatelj klimatoloških prilika za čitavu godinu. Prema tvrdnjama Ademovića, jesen puno toga govori o zimi, dok priroda zimi definira do kakvih bi kretanja moglo doći tokom proljeća, odnosno ljeta. I evo šta se može očekivati za zimu pred nama…
