Nebojša Milikić, vozač kamiona pančevačke kompanije „Saga“, na prijelaz Merdare stigao je u četvrtak, 24. marta. Tada nije znao da je na snazi odluka Vlade Kosova da kamioni i vozači koji imaju ADR sertifikat (o bezbjednom transportu opasnog tereta) izdat od strane srpskih vlasti, više ne mogu da uđu na Kosovo. Po dolasku je, po proceduri, na srpskoj strani razdužio papire i došao do kosovske strane.
„Oni su mi, međutim, rekli da je odluka njihove vlade da ne puštaju srpske kamione koji su pod ADR-om i naftne derivate. Ja imam robu koja nije ADR, ali je naftni derivat i samo su mi rekli da se vratim nazad“, navodi Milikić.
Da se vrati, međutim, nije mogao jer je papire već razdužio. U međuzoni je, u kamionu, proveo dva dana, ali više nije mogao ni tu da ostane – jer nije bilo mjesta.
„Stavili su me malo naprijed, ali su drugi dan robu morali da stave pod carinski nadzor. To se sada plaća 130 evra dnevno. Rok je 20 dana da se to rješi. Ali, šta će se rješiti, to ne znam“, kaže Milikić.
Carina Kosova: Mjera ostaje do daljnjeg
Ovakva situacija traje od prošlog ponedjeljka, kada je kosovsko Ministarstvo trgovine i industrije donijelo odluku o uvođenju recipročnih mjera Srbiji. Kosovskoj carini je tada naloženo da od utorka, 22. marta, ne priznaje srpske ADR sertifikate, čime je Srbija spriječena da na Kosovo izvozi naftu i gas.
Recipročna mjera Srbiji o nepriznavanju dokumenata za izvoz nafte i gasa na Kosovu važiće do daljnjeg, kažu za RSE u Carini Kosova.
Portparol carine Adriatik Stavileci za RSE je rekao da je sa graničnih prijelaza do sada vraćeno pet cisterni sa naftom i gasom, a da zadnjih dana nije bilo pokušaja srpskih transportera da uvezu naftne derivate.
“Ovo će da važi do sljedeće odluke Ministarstva trgovine i industrije. Ukoliko Ministarstvo odluči drugačije ili ukoliko se oko toga dogovore u Briselu, mi ćemo dalje da sprovodimo te odluke”, kazao je Stavileci.
Kosovsko Ministarstvo: Perthodio niz pokušaja da se nađe rješenje
U Ministarstvu trgovine i industrije Kosova kažu da je do takve odluke došlo poslije niza pokušaja Vlade Kosova da pronađe rješenje tom pitanju kroz dijalog u Briselu. Kako je rekla nadležna ministarka Hikmete Bajrami, kosovske kompanije koje se bave transportom nafte, od avgusta prošle godine se suočavaju sa trgovinskim barijerama Srbije, koja ne priznaje kosovske ADR sertifikate.
Slučaj je prijavljen i Sekretarijatu CEFTA-e, i o tome je bilo riječi na posljednjem sastanku podkomiteta 3. marta, međutim srpska strana ni tada nije pokazala spremnost da rješi ovo pitanje.
Kako je Bajrami navela, srpsko Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrstrukture je 16. septembra 2015. donijelo odluku kojom se omogućava transport kosovskih kompanija za naftu i gas do 31. decembra 2015. godine. Međutim, od 15. oktobra 2015, srpske vlasti su ponovo nastavile da ne priznaju kosovski ADR sertifikat.
Gubici na obje strane
Srbija je inače tokom 2015. godine bila glavni uvoznik na Kosovo. Na osnovu posljednjih podataka kosovske Agencije za statistiku, skoro 14 odsto proizvoda koji uđu na Kosovo, dolazi iz Srbije.
Ministar finansija Avdulah Hoti saopštio je na Facebooku da je prije uvođenja recipročnih mjera, svakodnevno ocarinjeno od 10 do 15 cisterni, od kojih je prikupljena carina u vrijednosti od 100.000 dnevno, koja se ulivala u državni budžet. Od 22. marta, od kad je odluka stupila na snagu, budžet Kosova je do danas manji za pola miliona eura.
I zvaničnici Srbije navode da bi „ekonomske posljedice mogle da budu velike“.
Predstavnici kosovskih preduzeća kažu ipak da je odluka Vlade Kosova ispravna, ali zakasnela. Predsjednik Kosovske alijanse za biznis, Agim Shahini, u izjavi za RSE navodi da su se kosovska preduzeća neprestano suočavala sa trgovinskim barijerama Srbije.
“Kad god je Kosovo uvodilo mjere reciprociteta Srbiji, to je pozitivno uticalo na kosovsku ekonomiju. Mi podržavamo odluku ministarstva Kosova, iako je zakasnela, ali vlasti trebaju da ovako djeluju i na ostale proizvode, pošto je Srbija uvela barijere i za ostalu robu za Kosova”, kaže Shahini.
Đurđević: „Ekonomski odnosi su talac politike“
Trenutni problem, ocJenjuje Nenad Đurđević, savJetnik predsjednika Privredne komore Srbije i koordinator Foruma za etničke odnose, poslJedica je loše komunikacije koja već neko vrijeme postoji u tehničkom dijalogu Beograda i Prištine. On ukazuje da problem nije ni nov, te podsjeća da su zainteresovane strane na njega ukazivale još prošle godine. Zato je, dodaje, slabo vJerovatno da će rJešenje pronaći struka – odnosno da se do dogovora može doći na nivou prevoznika ili privrednih komora koje su uključenje u njegovo rJešavanje.
„Očigledno je nužno da se u taj problem uključe pregovaračke strane na visokom nivou, odnosno na nivou i ekspertskih timova i poslije na političkom nivou u Briselu. Opet se, praktično, ekonomski odnosi i normalno funkcionisanje ekonomije na tom nivou koristi i talac je političkih planova i političkih odnosa i to se na žalost sada ponavlja“, kaže Đurđević.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da Vlada radi na tom problemu, da su u stalnoj vezi sa Briselom i da vJeruje da će se uskoro naći rješenje. Istovremeno, iz kabineta ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandra Vulina, navode da blokada kamiona predstavlja kršenje CEFTE, uz ocijenu da bi zemlje – potpisnice tog sporazuma trebalo da reaguju.
„Nije sada tema ko je prvi počeo i da li je starija kokoška ili jaje“, kaže, međutim, Nenad Đurđević.
„Tema je kako ovo rješiti i kako izbjeći situaciju u kojoj će, kada dođe do nekog zastoja u političkom dijalogu između Beograda i Prištine da, uslovno rečeno, strada slobodan protok robe. To je sada situacija“, kaže Đurđević.
Kamioni, u međuvremenu, već sedam dana čekaju na „zeleno svjetlo“. Naš sagovornik, Nebojša Milikić, vratio se u Pančevo, a kamion je ostavio na Merdaru. Sada, u sjedištu svoje kompanije, čeka na rješenje. Do ovog trenutka nije dobio nikakvu novu informaciju.
„Čekamo da nam se javi ili špedicija koja je dala garancije za robu ili taj uvoznik da javi da je nešto rješeno, pa da idemo dole…“, navodi Milikić.
Ocijene su, međutim, da su oni koji bi trebalo da nađu rješenje, trenutno preokupirani događajima na sopstvenom terenu zbog čega je briselski dijalog usporen, pa se strahuje da bi i na izlaz iz trenutne situacije, moglo duže da se pričeka.
